5 NAVIKA SPREČAVA DEMENCIJU: Naučnica je živela 100 godina i otkrila da joj nisu pomogli ishrana i spavanje

Rita Levi-Montalkini je bila naučnica i dobitnica Nobelove nagrade, a osim po svojim akademskim postignućima, poznata je i po tome što je doživela stotu. Istakla je kojih 5 navika sprečava demenciju u starosti.

Printscreen/YouTueb/ Nobel Prize

Rita Levi-Montalkini je italijanska naučnica i dobitnica Nobelove nagrade, najpoznatija po radovima u oblasti neurobiologije. Osim po svojim akademskim postignućima, Rita je poznata je po tome što je doživela stotu godinu i tvrdila da su za to krive navike koje sprečavaju demenciju u starosti.

Rođena je 1909. godine i odrasla je u vreme kada žene nisu bile podržavane da razviaju karijeru, ali je, uprkos očevom protivljenju, upisala medicinski fakultet. Budući da je doživela i diskriminaciju Jevreja, kojima je akademska karijera bila zabranjena, Rita je morala da napusti svoj dom radi nauke i ode u Brisel. Bilo je teško, ali ona je nastavila da radi ono što voli i što je ispunjava, a čime će dati doprinos celom svetu.

"Da nisam bila diskriminisana ili proganjana, ne bih dobila Nobelovu nagradu", govorila je Rita.

Znala je da na stvari sagleda iz drugog ugla, bila je zahvalna i na neprijatnim životnim okolnostima koje su je učinile hrabrom osobom, ženom čije će se ime pamtiti kroz istoriju. Rita je za svoje glavno otkriće - "faktor rasta nerava" – dobila Nobelovu nagradu.

Doživela je duboku starost, a kada su je pitali kojim životnim navikama duguje dugovečnost, odgovorila je da ne spava više od 6 sati dnevno, jede jednom dnevno i da puno čita.

Smatrala je da je prejedanje veliki stres za telo, jer je potrebna velika količina energije za varenje ove hrane. Isticala je da je mozak najvažniji u ljudskom organizmu, kao i da se njegovim vežbanjem može smanjiti rizik od demencije u starosti.

Evo koje su njene preporuke:

  1. Čitanje teške literature. Mnogi naučnici su govorili da stalno učenje čuva vitalnost moždanih vijuga.
  2. Rešavanje logičkih zadataka i ukrštenih reči – podstiču mozak da razmišlja van okvira.
  3. Pokušajte da zapamtite više. Na primer, nakon čitanja svakog poglavlja, zatvorite knjigu i pokušajte da zapamtite manje detalje. Preslišajte sebe, ponavljajte naučeno. Poznati srpski akademik Vladeta Jerotić govorio je da učenje poezije ili molitvi napamet, može biti jedan lep način da vaš mozak i u starosti dobro funkcioniše.
  4. Učite strane jezike. Ne morate ga tečno govoriti, već je poenta da se vaš mozak "rasteže", tako se stvaraju neuronske veze. Naučnica je isticala da vam je potrebno oko 20 minuta dnevno.
  5. Sačuvajte pozitivan duh, to je jedna od najvećih tajni dugog i srećnog života. Rita Levi-Montalkini je govorila: "Pre svega, nemojte se plašiti poteškoća. Daju nam najbolje." Čak i ada se pojave teškoće i problemi, pokušajte da sačuvate optimizam i u svemu vidite šansu za razvoj.

BONUS VIDEO:

This browser does not support the video element.

Ida Prester o pesmi "70"   Wanted/Mondo

 Sensa/ Zorica Antonijević