Ako uzmemo udžbenik za kinesku medicinu, u prvim odlomcima naićićemo na priču o zdravlju ispričanu s aspekta drugačijeg od onoga na koji smo navikli kad posećujemo lekara. Kad sednemo u ordinaciju u lokalnom domu zdravlja s visokom temperaturom i upaljenim grlom, lekar nas neće upitati da li često potiskujemo emocije. Lek s kojim će većina biti zadovoljna nije savet da uravnotežimo energiju i razmislimo da li činimo dobro kad konstantno brinemo. Navikli smo na jednostavna rešenja u vidu svemoćnih tabletica uz obećanje sebi da nećemo više piti hladno, kao da naše zdravlje samo od toga zavisi.

Ljudska energija

Kako pristupiti zdravlju na drugačiji način? Alternativna medicina posmatra čoveka kao celinu tela, uma i duha. U celokupnosti našeg postojanja ne možemo da napravimo jasnu podelu pomenutog trojstva, ma kako ono izgledalo omeđeno vidljivim granicama poput kože ili opni među organima. Krvni sudovi, limfni i nervni sistem kao i sistem energetskih meridijana, ispreplićući se i komunicirajući, povezuju i najudaljenije delove našeg tela. Primer za to je refleksoterapija kojom se pritiscima na određene tačke na stopalima utiče na udaljene organe i jača zdravlje. Uprkos velikom napretku dijagnostike, merni instrumenti i nauka ne mogu nam pomoći da razjasnimo vezu između pritisaka prstiju veštog terapeuta na stopalo i rezultata – npr. boljeg rada jetre ili želuca. Problem je u nepoznavanju jednog od glavnih elemenata koji određuje zdravlje – ljudske energije.

Ona se, između ostalog, ogleda i u emocijama. Emocije su naš specifičan odnos prema sebi, drugim ljudima, predmetima, situacijama ili pojavama. Doživljavamo ih kao sastavni, nedeljivi deo nas. Identifikujući se s njom, često postajemo ta emocija. Za osobu koju često vidimo u emociji ljutnje reći ćemo da je takva naprosto po prirodi, jer je naše iskustvo s njom takvo. No ako smo mi ta osoba, imaćemo osećaj da smo se razljutili jer nas je nešto razljutilo. Ono što ne primećujemo je da što se češće ljutimo, sve nas je lakše razljutiti. Otkud to? Znači li to da se emocije gomilaju u našem telu pa smo svaki put sve kraćeg fitilja? Gde se one skladište?

Tradicionalna kineska medicina objašnjava vezu između emocija i rada naših organa. Emocija je energetski događaj koji uzrokuje porast energije u određenom delu tela, u zavisnosti o kojoj emociji je reč. Emocija kao takva zapravo se smatra disbalansom koji ometa rad tela. Važno je istaći da se sreća i osećaj blagostanja definišu kao ravnoteža, a ne kao emocija, dok ostale, negativne, emocije podrazumevaju strah, ljutnju, brigu, depresiju. Različite duhovne prakse pokušavaju da nas dovedu upravo u stanje ravnoteže, no insistiranje na odsutnosti emocija može nas lako zbuniti i odbiti.

Česta je zabluda kako je biti u ravnoteži nešto dosadno, monotono i zatupljujuće. Stanje ravnoteže zapravo je odsutnost negativnih emocija, što naravno nije moguće postići u svakom trenutku, ali svest o štetnosti nakupljanja tih emocija pomoći će nam da ih lakše rešavamo. Biti u ravnoteži znači biti srećan i zadovoljan bez spoljašnjeg podsticaja, a zauzvrat, ne baveći se više sobom, naš um i duh postaju kreativni. Što smo svesniji da negativne emocije iscrpljuju naše organe i um, bićemo više motivisani da pronađemo drugačiji put u rešavanju, na primer, sukoba. Što svest više bude rasla, lakše ćemo izbegavati stvaranje takvih emocija. To, međutim, ne treba poistovetiti s potiskivanjem emocija.PageBreak

Nesmetani protok energije

Nasuprot stanju ravnoteže, različita emotivna stanja direktno remete rad naših organa. Kad osećamo emociju, takva vrsta aktivnosti u telu remeti nesmetan protok energije.

Meridijani, energetski putevi kojima je energija distribuirana kroz telo, dovode to gorivo do svih sistema u telu, a ono je od vitalne važnosti za ispravno funkcionisanje organa. Moderna nauka relativno je dobro istražila ulogu kiseonika u životu naših ćelija i pokazala da bez kiseonika nema života.

Taj element koji dobijamo iz vazduha omogućuje čitav niz biohemijskih procesa bez kojih ne bismo mogli da živimo. Bioenergiju možemo da uporedimo s kiseonikom. Kada ona nesmetano protiče našim meridijanima, mi smo zdravi.

Emotivna stanja i spoljašnji uticaji direktno utiču na rad našeg energetskog sistema pa samim tim i na stanje našeg tela u celini. Tradicionalna kineska medicina opisuje kako svaka emocija remeti rad određenog organa. Što duže i intenzivnije osećamo jednu vrstu emocije, tj. što duže ona ostaje nerazrešena, taj efekat se akumulira i funkcija tog organa se narušava. Na taj način, osećajući negativne emocije, mi zapravo direktno utičemo na ishod našeg zdravlja.

Naučno je dokazano da kada pacijente posećuju ljudi koji izražavaju pesimističan stav prema njihovom stanju, dakle, osećaju negativne emocije, njihov oporavak traje duže nego oporavak pacijenata koje posećuju ljudi koji se šale i optimistično gledaju na njihovo izlečenje.

Blokade

Koja emocija je povezana s kojim organom? Na to pitanje odgovara rečenica: Ideš mi na jetru. Ona precizno opisuje što se događa kad se ljutimo. U tome trenutku emocija ljutnje generiše svojevrsnu smetnju u našem energetskom sistemu, i to baš na području jetre.

U tom trenutku jetra ne prima dobro energiju pa se stara, upotrebljena energija u njoj blokira i zadržava. Takvo stanje mogli bismo da uporedimo s time da smo udahnuli svež vazduh i da ga nismo izdahnuli. Dakle, bez obzira na to koliko svež bio, moramo ga ispustiti.

Ljutnja će uzrokovati tu blokadu i stara energija će biti zadržana u jetri. Dakle, ljutili se mi previše ili potiskivali ljutnju, ona će svejedno poremetiti to primanje i otpuštanje energije. Dan po dan, jetra tako gubi svoju funkciju.

Znači li to da bi ljutnju trebalo da ignorišemo? Ne, jer emocije ne možemo jednostavno da izbrišemo. One se javljaju kao rezultat našeg života. Međutim, ako umesto da se ljutimo ili potiskujemo ljutnju izaberemo razumevanje i preduzimanje neke akcije (pokret), kao rezultat te akcije negativna energija će isteći iz tela i ono će opet doći u harmonično stanje. Dakle, nećemo morati da uđemo u reakciju ljutnje na nešto jer ona naprosto neće ni biti stvorena. Naravno, ljudi koji često potiskuju srdžbu lako mogu da podstaknu teške bolesti poput bolesti jetre ili tumore. Tumore, bauk i tabu temu današnjeg čoveka, lakše ćemo istrebiti kada shvatimo važnost i uticaj emocija na naš energetski sistem. Iscrpljeni ljudi i oni koji imaju stalnu potrebu za spavanjem takođe imaju problema s energijom jetre.PageBreak

Tajna veza emocije i organa
Shutterstock tajna_veza_emocije_i_organa_3
Balans meridijana srca

Česta tuga ili prevelika ushićenost dovode do disbalansa rada meridijana srca. Osobe koje je lako dirnuti možda izgledaju nežno i poželjno, ali taj disbalans ni po čemu nije lakši od disbalansa jetre. Iako je plač društveno prihvatljivije ponašanje od besa, oba su u gotovo jednakoj meri štetna za telo. Tuga ili anksioznost prema kineskoj medicini mogu dovesti do disbalansa pluća, koji zatim može napredovati u disbalans energije srca. Neravnoteža meridijana srca je, između ostalog, manifestovana kao povučenost, plašljivost, pojačano znojenje i bledunjavost. Osobe kojima takvo ponašanje pređe u naviku rizikuju bolesti srca, perikarda, želuca i grla.

Astma i zabrinutost

Briga je jedna od emotivnih reakcija koje smatramo plemenitima. Često mešamo „brinuti” i „zbrinuti” i zaglavljujemo na delu „brinuti”. Kada brinemo, oštećujemo meridijan pluća onemogućujući primanje sveže energije. Osećanja koja su takođe vezana za probleme meridijana pluća su patnja, nesloboda ili ljubomora. Ako patite od astme, alergija ili problema s imunitetom, počnite da se rešavate brige tako što ćete rešiti probleme zbog kojih brinete.

Strah i depresija su emocije koje najviše oštećuju vitalnu energiju bubrega. Kinezi bubrege nazivaju „vratima života”, i to s punim pravom. Oni daju energiju čitavom nizu drugih sistema u telu, poput žlezda s unutarnjim lučenjem, ušima, kostima, reproduktivnom sistemu. Ako se prepuštamo tim emocijama, rizikujemo i probleme s pamćenjem. Zdrava energija u bubrezima generiše odlučnost i spremnost na promene.

Zamišljenost, preterano komplikovanje ili pak zbunjenost reakcije su koje ćemo teško nazvati emocijama, a vezuje se za neravnotežu energije slezine. Taj organ pruža nam energiju za jasno donošenje odluka. Ako se često i dugo nećkamo, vraćamo unatrag i menjamo, ometamo pravilan protok energije kroz slezinu. Ono što ćemo od tela zauzvrat dobiti su problemi sa želucem, varenjem i kožom.

Ako znamo koja je emocija povezana s kojim organom, lako ćemo napraviti novi atlas našeg tela. Tegobe koje nas muče svojevrsna su upozorenja i molbe tela da promenimo stavove i ponašanje. Ako osvestimo te znakove i promenimo pristup, u mnogim situacijama ćemo izbeći da se emocije razviju, a telo će nam uzvratiti zdravljem i blagostanjem.