Kod osoba koje se susreću sa povišenom anksioznošću primaran je misaoni proces, odnosno disfunkcionalni način razmišljanja koji ih uvodi u ovu emociju. Uopšteno rečeno, to je tumačenje određenih situacija, misli i/ili telesnih senzacija kao potencijalno opasnih, ugržavajućih. Naredna karika u tom lancu misao-emocija (anksioznost) jeste ponašanje. U ovom tekstu bavićemo se time koje su to greške u vidu pogleda ili odgovora na anksioznost koje mogu održavati ovaj začarani krug i ometati osobu u svakodnevnim aktivnostima. Kada iste i osvestite, te uvežbate da im nađete alternativu, Vaš rad na prevazilaženju anksioznosti biće efikasniji.

Pročitajte još:

Postoji 4 različita tipa anksioznosti: evo kako da ih odmah prepoznate

Šta je visoko funkcionalna anksioznost: ovo su najčešći simptomi

10 skrivenih uzroka anksioznosti: okidači na koje treba da obratite pažnju

1. Plašite se anksioznosti. Takozvani strah od straha stalno će Vas držati u povišenoj anksioznosti. Činiće to da stalno osluškujete svoje telo i sve njegove senzacije, da svaku od njih katastrofizirate, te da bez prestanka iščekujete novi napad anksioznosti ili panike. Samim tim, veća je verovatnoća da će se on zaista i desiti. Anksioznost (i napade panike koji dolaze kao njen vrhunac) treba posmatrati kao trenutnu neprijatnost koja dolazi i prolazi i prihvatiti činjenicu da je taj neprijatni osećaj najgore što može da se desi. Ova emocija prirodna je reakcija tela na povišeni stres, kao što su to i sreća/zadovoljstvo kada nam se dešavaju lepe stvari.

2. Sve telesne reakcije pripisujete anksioznosti. Ova greška u vezi je sa prethodo opisanom i takođe proističe iz straha od anksioznosti. Bitno je da osvestite i to da nije sve što se dešava u telu anksioznost. Podrhtavanje tela, vrtoglavica, osećaj depersonalizacije mogu poticati od pada šećera, na primer. Glavobolja može biti uzrokovana umorom, neispavanošću, iscrpljenošću. Ubrzan rad srca je možda posledica velike količine kafe koju ste popili ili je produkt fizičkog napora.

3. Izbegavate određene situacije. Kada odlučite da izbegnete situaciju za koju procenjujete da će biti okidač za Vašu anksioznost, automatski ste svoju anksioznost nahranili i dali joj prostora da se učvršćuje. Izbegavanje ima trenutni efekat – u tom trenutku ćete se bolje osećati jer se niste izložili neprijatnosti, ali, na duže staze posmatrano, to se značajno može odraziti na kvalitet Vašeg života. Ukoliko ste skloni izbegavanju, znajte da se značajniji napredak neće postići sve dok ne budete išli „ruku pod ruku“ sa svojom anksioznošću. Ukoliko se ne snalazite dobro u svemu ovome, najbolje bi bilo da Vas stručno lice vodi kroz proces postepenog izlaganja.

4. Razvili ste sigurna ponašanja. Sigurna ponašanja se često sreću kod osoba koje imaju neki oblik anksioznog poremećaja. Njihova funkcija je prividno rešavanje problema – ona dovode do smanjenja nepetosti, ali samo trenutno. Na duže staze posmatrano, održavaju anksioznost. To su, zapravo, disfunkcionalne strategije rešavanja problema. Na primer, kod osoba sa socijalnom anksioznošću, to može biti konzumiranje alkohola u socijalnim situacijama kako bi se osećale ,,opuštenije’’. Osobe sa paničnim poremećajem će možda do određenog cilja uvek ići istim putem jer misle da će im se, ako promene putanju, tamo desiti panični napad. Takođe mogu ići uvek samo u jednu istu, sigurnu prodavnicu u nabavku jer ostale doživljavaju kao potencijalne okidače za panični napad. Osobe sa agorafobijom mogu imati sigurnu osobu – jedinu osobu sa kojom izlaze iz kuće. Sigurnost ne pružaju ni alkohol, ni određena putanja, ni određena prodavnica, ni sigurna osoba, ni bilo koje drugo sigurno ponašanje već Vaše pogrešno uverenje da je to tako, isto kao što te situacije nisu rizične same po sebi već ste ih Vi tako obojili i dali im takvo značenje.

PageBreak

7 GREŠAKA KOJE POJAČAVAJU ANKSIOZNOST: Stvari koje treba izbegavati
Foto: Shutterstock greske-koje-podsticu-anksioznost

5. Previše pažnje pridajete anksioznosti. Ukoliko se veliki deo Vašeg dana svodi na to da istražujete o anksioznosti na Internetu, da pokušavate da odgonetnete šta Vas je dovelo u stanje povišene anksioznosti i zašto se to baš Vama dešava, ako je glavna tema o kojoj pričate sa partnerom, prijateljima, porodicom Vaša anksioznost – odmažete sebi. Lekovito je pričati o tome kako se osećamo, ali samo onda kada to radimo umereno, sa osobama koje nas razumeju na pravi način (koje ne hrane naše nezdrave emocije) i kada je svrsishodno. Očekivano je i da Vas ljudi iz okruženja, posebno ukoliko sami nisu uspešno radili na prevazilaženju anksioznosti, neće uvek posavetovati na pravi način, te je bolje da detaljne razgovore o tome vodite sa stručnim licem. Takođe, dobra opcija bi bila i zapisivanje misli. Kada ono što Vam prolazi kroz glavu stavite na papir, često ćete uvideti iracionalnost u svemu tome. Ako dozvolite da anksioznost postane centar Vašeg interesovanja, automatski će u senku pasti mnogobrojne druge aktivnosti i teme koje bi pozitivno uticale na Vas.

6. Vidite sebe kao bespomoćnu osobu. Rad na prevazilaženju anksioznosti biće značajno otežan ako sebe posmatrate kao osobu koja ne može da izađe iz tog stanja i ako ne prihvatate činjenicu da ste Vi sami najbitniji faktor u tome. Takođe, Vašu anksioznost će održavati i uverenja kao što su: „Ja ne mogu da podnesem ovaj osećaj“, „Ne smem loše da se osećam“, „Anksioznost je užasna i ne sme da se vraća“. Nasuprot tome, trudite se da usvojite uverenje: „Anksioznost je samo osećaj koji može biti neprijatan, ali ja mogu da ga podnesem“.

7. Čim primetite da se osećate bolje, zanemarujete rad na sebi. Rad na prevazilaženju bilo kog problema mentalnog zdravlja, pa tako i anksioznosti, predstavlja proces koji je potrebno sprovoditi u kontinuitetu više meseci, pa čak i godina. Potrebno je vreme i dosta doslednosti i vežbe kako bi se usvojio novi, funkcionalni način razmišljanja, kao i ostale tehnike (na primer tehnike relaksacije). Seanse jednom nedeljno, jednom u dve nedelje ili ređe nisu dovoljne da rešite problem. Najbitnije je da između seansi sprovodite ono što se dogovorite sa stručnim licem. Kada primetite da se osećate bolje, recite sebi: „Ovo je dokaz da je napredak moguć, ali to ne znači da se anksioznost neće povremeno vraćati. Sada znam adekvatno da se postavljam prema njoj, tako da ne bude blokirajuća“. Na ovaj način izbeći ćete i katastrofizaciju lošeg raspoloženja koje će povremeno dolaziti kao prirodna pojava. Takođe dobro je da s vremena na vreme imate kontrolne seanse sa svojim terapeutom.

Izvor: Vaš psiholog