Ko je uspešniji - obrazovan muškarac koji živi u iznajmljenom stanu ili onaj koji se baškari na jahti ponosno ističući da od škole ima samo životnu? Učiteljica na misiji da mladima prenese znanje ili beskrupulozna menadžerka koja ponosno šeta "luj viton"?

Mada su odgovori na ova pitanja individualni, živimo u društvu čije je geslo "Imam, dakle, vredim". Teško je odupreti se uspostavljenoj materijalnoj klimi, pa većina ljudi ulazi u trku za novcem ne sluteći kakve posledice čekaju na cilju. Ideal "u znanju je moć" je zastareo, a statusni simboli, poput dobrog automobila, markirane garderobe i kuće na Dedinju su siguran put da impresionirate okolinu.

Sreća: stanje unutrašnjeg osmeha...

Da se uspešnost danas posmatra gotovo isključivo kroz ekonomsku stranu, veruje i psiholog Anđelija Simić.

- Na današnjoj lestvici uspeha novac igra veliku ulogu i sve se kroz njega posmatra. Osoba je uspešna ako je na funkciji i ima dovoljno novca da bude nezavisna i sebi obezbedi lagodan život. Čak se i na ljubavnom planu kao uspešna tretira osoba koja je u nekim očekivanim godinama pronašla situiranog partnera. U drugi plan su stavljene psihološka sigurnost, potreba za ljubavlju i pripadanjem, samoostvarenjem. Moralne vrednosti sve više gube na značaju jer se često i one mogu nadomestiti novcem - primećuje naša sagovornica.

PageBreak

Od žene se očekuje da bude majka

Ista definicija uspeha ne može se primeniti na muškarce i žene, jer su i očekivanja društva od predstavnika oba pola različita. Pa tako, prihvatljivo je da muškarac u četvrtoj deceniji još nema decu, ali je žena istog godišta bez potomstva, već "otpisana".

- Dok je za muškarca važno da se ekonomski ostvari i stekne što više moći u društvu, za ženu je uspeh da pronađe situiranog partnera, rodi dete, bude dobra supruga i majka. Tu smo još u okviru tradicionalnog modela, što je i razumljivo, s obzirom na tip kulture kojoj pripadamo, ali i na biološke razlike među polovima. Ženu pre svega obeležava njena mogućnost i izbor da produži vrstu. Ali, u poslednjih par godina dolazi do većeg uključivanja žena u sve sektore, tako da se pored navedenih standarda, i kod njih visoko ceni ekonomska moć i često time vrši kompenzacija za neostvarenost na drugim poljima - kaže psiholog.

Šta treba da uradimo pre nego što iskusimo sreću...

Mnogi upozoravaju da nam je potrebna nova definicija uspeha jer aktuelna, izražena u maksimi "više, veće, bolje" već uzima danak. Stres, izgaranje na poslu, nedostatak sna, pogubni su za zdravlje, pogotovo žena. Studije pokazuju da dame na stresnim poslovima imaju 40 posto veći rizik od bolesti srca i 60 odsto više šanse da obole od dijabetesa od pripadnica lepšeg pola koje se bave manje prosperitetnim i mirnijim zanimanjima. Nije samo zdravlje na udaru. Paradoksalno, ni zadovoljstvo životom nije na visokom nivou, jer čovek neprestano želi sve više. Na opasnosti ambicije ukazalo je i jedno američko istraživanje. Ispitanici koji su u mladosti bili izuzetno ambiciozni, u zrelim godinama su u velikoj opasnosti ukoliko svoje ciljeve ne ostvare. Po pravilu, žive kraće i nezadovoljniji su nego manje ambiciozni.

- Ne treba da gajimo iluziju da će nas uspeh, onako kako ga obično shvatamo, dovesti do srećnijeg i zdravijeg života. Ambicija jeste važna, ali su i druge stvari bitne: stabilno porodično okruženje ili održavanje prijateljstava - kaže vođa istraživanja, Timoti Džadž, profesor Univerziteta Notr Dam.

PageBreak

Ljudi koji imaju "sve" ipak nisu srećni

I zaista, nisu retki primeri da ljudi na prvi pogled imaju sve, pa opet nisu srećni. Problem je u nametnutim standardima kojima nas bombarduje kultura opsednuta uspehom. Knjige sa tematikom "Kako postati uspešan" prodaju se u milionima primeraka. I dok pokušava da isprati sve korake do uspeha, pojedinac zaboravi šta zapravo želi, pa nisu retki primeri ljudi koji se probude u 50. godini i shvate da su živeli promašen život. Zato je važno osluškivati sebe, jer kako podseća naša sagovornica, lični i društveni standardi uspešnosti trebalo bi da budu izbalansirani.

- U tranzicionim društvima, osobe često zanemaruju individualne standarde uspešnosti, težeći da dostignu društvene ciljeve i tako se bolje adaptiraju u sredinu. Društvo ih može tretirati kao uspešne, a da se pritom, duboko u sebi, oni ne osećaju srećno i ispunjeno. S druge strane, možemo da budemo uspešni i prema ličnim i društvenim kriterijumima, a da opet ne budemo srećni. Pitanje sreće je složenije, povezano je sa smislom našeg postojanja i potrebno je uložiti dosta napora i duhovnog razvoja da bismo ga spoznali - ističe Simićeva.

Kako biti sam i srećan...

I mada nam uspeh, kako ga danas shvatamo, ne garantuje sreću, od njega ne treba odustati. Koliko je važan za samopouzdanje, učimo od najranijih dana kada dobijamo aplauze za prvi napravljen korak, napisano slovo, izrecitovanu pesmicu.

- Svi se sećamo kako smo bili srećni kada smo mogli da uradimo neke male stvari i time postanemo poznati u svom kraju ili kada smo, zahvaljujući ostvarenom rezultatu, dobili pohvale i pažnju bliskih osoba iz okruženja. Uspeh postaje potvrda lične vrednosti, što generalno doprinosi osećanju sigurnosti i jačanju motivacije da se dalje ulažu napori za dostizanje ostalih ciljeva. Svako od nas bi trebalo da pronađe, a zatim i da se potrudi da sledi svoje lične ciljeve, da spozna zašto mu je to važno i da ih onda samo u određenoj meri prilagodi društvu u kom živi - savetuje naša sagovornica.

Izvor: Novosti