Inteligencija potiče od latinske reči za razboritost i označava sposobnost razmišljanja koja omogućava snalaženje u novim situacijama u kojima se ne koristi instinktivno ponašanje, odnosno naučene navike, veštine i znanje. Postoje različite vrste inteligencije, a danas se naučnici slažu da je oko 80 odsto inteligencije koju posedujemo određeno naslednim faktorima, a ostatak kulturnim činiocima i faktorima okoline.
Naravno, nije svaki tip inteligencije podjednako zastupljen, niti je svi imaju u istoj količini. Pre svega, važan je kvalitet ove sposobnosti, koji je izuzetno jak i proaktivan.
Kako prepoznati visoko inteligentne ljude?
Postoji i zanimljiva činjenica o inteligenciji koja tvrdi da je ona najravnomernije raspoređena stvar na svetu. Verovatno se pitate zašto je to tako, a odgovor je da se niko ne žali što je ima malo. S druge strane, svi smo različiti, i neki su zaista inteligentniji od drugih, tako da postoje različita moguća rešenja kako identifikovati takve pojedince.
Naučnici sa Univerzitetskog koledža u Londonu pronašli su odgovor na ovo zanimljivo pitanje, a otkriće bi vas moglo potpuno iznenaditi.
Rezultati istraživanja iznenadili su mnoge
U njihovom istraživanju je učestvovalo 165 mladih ljudi, a rezultati istraživanja su bili prilično neočekivani.
Utvrđeno je da su inteligentni ljudi bili najviše rasejani i imali su više problema sa održavanjem koncentracije. Pored posmatranja ponašanja u studiji, ispitani su i mozgovi ispitanika. Veoma jasno je pokazano da inteligentni ljudi imaju više neurona u mozgu od drugih, i upravo ti neuroni uzrokuju gubitak koncentracije.
Prvi znaci se javljaju u ranom detinjstvu
Ove dokaze možete primetiti već kod veoma male dece koja tek kreću u školu.
Mogu se pogrešno protumačiti kao nemirni i nezainteresovani, dok je u stvari moguće da su samo inteligentni i da im je potrebno malo više vremena da se prilagode novom načinu rada. Često pokazuju značajan nivo kreativnosti i teško im je da se koncentrišu na jedan zadatak tokom dužeg vremenskog perioda. Proverite da li imate poremećaj pažnje.
BONUS VIDEO:
Sensa.story.hr/Sernsa/Zorica Antonijević