Hrana visokog indeksa sitosti - S.I.

Koncept S.I., tj. indeksa sitosti, kreirala je dr Suzan Holt sa Univerziteta u Sidneju, koje danas ima i najveću bazu podataka o glikemijskom indeksu hrane, tj. klasifikaciju hrane na osnovu brzine kojom pojedina namirnica ispušta šećer u krv. Indeks sitosti budi pažnju jer olakšava borbu protiv gojaznosti koja danas poprima razmere epidemije.

UKUSNE VEGAN GRICKALICE: Kokice i pomfrit od sirovog povrća (RECEPTI)

Beli hleb ima indeks sitosti 100 zato sva hrana koja je manje zasitna od hleba ima indeks manji od 100, a hrana koja je više zasitna od hleba ima indeks veći od 100. Ako želimo smršati, trebamo da biramo hranu koja ima indeks sitosti viši od 100. Pitate se zašto neka hrana ima viši, a neka niži indeks sitosti?

Biljna vlakna produžavaju osećaj sitosti jer usporavaju varenje hrane te deluju na receptore u probavnom sastavu koji šalju signal mozgu da prestanemo da jedemo.

Mnoga istraživanja dokazuju da su proteini jedni od najzasitnijih sastojaka hrane, zato i jeste logičan brz gubitak telesne težine osoba na visokoproteinskim dijetama. Naučnici iz Francuske nedavno su otkrili da se tokom varenja proteina u tankom crijevu proizvodi glukoza te šalje signal mozgu da usporimo ili prestanemo da jedemo.

PageBreak

Koje još namirnice imaju visok indeks sitosti

Ova 3 napitka skidaju višak kilograma: evo koje vrste pića tope masne naslage

Jabuke, grejp i grožđe sadrže puno vode te, zbog njene prisutnosti, i oni šalju signal sitosti, ali njihov je efekat nešto kraći. Za razliku od ostale hrane koja ima visok S.I. faktor, ovo voće ne sadrži masti te se brzo vari pa zato ubrzo nakon što smo ga konzumirali osetimo glad. Stoga se ovo voće uvijek preporučuje jesti u kombinaciji s bademima ili pirinačnim krekerima jer to produžava sitost.

S.I. faktor zavisi i od toga koliko neka hrana zauzima mesta u našem probavnom sastavu. Tako kokice, koje imaju samo 55 kalorija (manja činija), zauzimaju puno mesta pa nas brzo zasite.

Sastav hrane koju jedemo utiče na sitost pa nas sočivo i pasulj čine sitima zbog svojih fitata koji usporavaju apsorpciju nutrijenata - što je sporije varenje, duže ćemo se osećati siti.

Brzina žvakanja utiče na sitost. Ako žvačemo sporije, dajemo probavnim enzimima više vremena da pošalju poruku mozgu da smo siti. Sporijim žvakanjem možemo sprečiti prevelik unos kalorija.

Težina hrane u direktnoj je vezi s osećajem sitosti - 200 g kuvanog pasulja ima istu kalorijsku vrednost kao i 60 g gumenih bombona. Zbog toga možemo pojesti mnogo više pasulja, a da pritom unesemo manje kalorija i budemo sitiji nego od bombona.

Top 10 indeks sitosti (S.I.) hrane

1. krompir - S.I. faktor 323
2. riba - S.I. faktor 225
3. zob - S.I. faktor 209
4. jabuke / pomorandže - S.I. faktor 202
5. integralna testenina - S.I. faktor 188
6. junetina - S.I. faktor 176
7. pasulj - S.I. faktor 168
8. grožđe - S.I. faktor 162
9. hleb od celih žitarica - S.I. faktor 157
10. kokice - S.I. faktor 154

Izvor: Sensa klub