Hlorofil je ključan za fotosintezu, proces kojim biljke pomoću sunčeve svetlosti, koristeći pritom vodu i ugljen-dioksid, proizvode ugljene hidrate poput glukoze, skroba i celuloze kao hranu za svoj rast. 

Ta hrana je nužna i za opstanak ljudi i životinja jer samo biljke imaju sposobnost da energiju Sunca pretvore u hranljive materije korisne za sva bića. Fotosintezom nastaje i kiseonik, bez kojeg život na Zemlji takođe ne bi bio moguć. Ukratko, da nema hlorofila, ne bi bilo ni nas, objašnjavaju naučnici. Odavno se biljno zelenilo smatra jednim od najmoćnijih prirodnih eliksira, a otkad su francuski biohemičari Žozef Kavento i Pjer–Žozef Pelitier pre dvesta godina prvi put izolovali hlorofil, on je neiscrpna naučna tema.

Hlorofil je prozvan biljnom krvi nakon što je nemački nobelovac Ričard Vilstoter 1915. godine ustanovio sličnost između hlorofila i hemoglobina, crvenog pigmenta u ljudskoj krvi koji je nužan za stvaranje crvenih krvnih zrnaca i prenos kiseonika. Naime, molekul hlorofila građom je vrlo sličan hemoglobinu, s tom razlikom da se u središtu molekula hemoglobina nalazi atom gvožđa, a u hlorofilu je to magnezijum. Dokazano je da hlorofil povoljno deluje na krvnu sliku i pospešuje lečenje anemije jer se u organizmu ponaša poput hemoglobina.

U Review of Gastroenterology američki naučnici H. Rafski i C. Kreger (1948.) opisali su povoljno delovanje hlorofila na ulcerozni kolitis. Posle je to potvrdilo niz istraživanja, među ostalima i ono koje je 2002. godine objavio hebrejski univerzitet u Jerusalimu: ispitanici s ulceroznim kolitisom koji su uzimali koncentrat hlorofila od pšenične trave imali su znatno manje simptoma bolesti nego ispitanici koji su uzimali placebo preparat. Naučnici objašnjavaju da hlorofil pomaže protiv crevnih upala i drugih tegoba s varenjem tako što podržava rad dobrih bakterija u crevima, dok istovremeno sprečava razvoj štetnih bakterija.

PageBreak

Hlorofil pomaže protiv upala, štetnih bakterija i bolesti: kako da koristite ovaj zeleni eliksir života
Foto: Unsplash/ 贝莉儿 NG tarot-karta-dana-sudbine-za-19-decembar-2017-godine
Gde nalazimo hlorofil?

U današnje vreme naučnike najviše zaokuplja svojstvo hlorofila da štiti telesne ćelije od oštećenja, a time i od nastanka raka. Istraživači s američkih univerziteta Oregon i Johns Hopkins u poslednjih nekoliko godina objavili su u časopisima Cancer Prevention Research i Journal of Cancer niz studija o tome kako hlorofil u organizmu blokira aflatoksine koji nastaju u namirnicama zbog delovanja određenih vrsta plesni, odnosno gljivica. Na pojavu aflatoksina utiče način prerade i skladištenja hrane, a najčešće se nalaze u žitaricama, mahunarkama, orašastim plodovima i krompiru, kao i u mleku i mesu ako je hrana koju su jele životinje sadržala visoke koncentracije aflatoksina. Smatra se da oni povećavaju rizik nastanka raka, a najviše se povezuju s rakom jetre. Naučnici su utvrdili kako hlorofil sprečava da aflatoksini uđu u krvotok i onemogućava njihovo štetno delovanje. Hlorofil se pokazao delotvornim i protiv drugih vrsta karcinoma – na primer, utvrđeno je da uništava ćelije raka debelog creva. Takođe je otkriveno da poboljšava delotvornost lekova protiv raka.

Jela i napici od zelenih namirnica generalno su postali veliki svetski hit. Posebno je traženo povrće u čaši. Na primer, teniski šampion Novak Đoković u svom veganskom restoranu Eqvita, u Monte Karlu, miksuje zelene sokove od brokolija, lisnatog povrća, peršuna, krastavca, bosiljka... U Njujorku je, pak, popularna voda s hlorofilom kakvu nudi restoran Chalk Point Kitchen, čuven po specijalitetima od organski gajenih namirnica. Vlasnik restorana Met Livajn kaže da u mešavine krastavca, nane, algi, pšenične trave i drugih zelenih koncentrata dodaje i malo tečnog hlorofila, popularnog preparata koji se može nabaviti u apotekama i prodavnicama zdrave hrane.

Osim sokova mladog lišća žitarica, koncentrati hlorofila često se dobijaju od algi ili deteline lucerke, poznate i kao alfa-alfa. Takozvani čisti hlorofil dostupan je u prahu, tabletama ili tečnosti koja je gotovo bez ukusa, a može da se dodaje u napitke.
„Ne postoje konkretni podaci o tome kolika je iskoristivost takvih preparata u organizmu. Ako ih uzimate, proverite jesu li bez hemijske obrade, konzervansa, veštačkih boja i zaslađivača, i pridržavajte se uputstava o uzimanju koja su navedena na pakovanju. Iako se takvi preparati preporučuju za jačanje imuniteta i pročišćavanje organizma, oni ne mogu da zamene zdravu ishranu“, ističe magistar farmacije Malči Rogoznica.

Izvor: Sensa