Pandemija koja je u toku, osim zdravstvenih, ostvaruje i značajne psihološke posledice. Višestruki efekti odraziće se na život porodice, njenu dinamiku, životne zadatke i ciljeve. Stoga je od velikog značaja biti informisan i znati na koje načine se u okviru porodičnog sistema mogu pružiti adekvatna pomoć i podrška. Za početak, kao posledica prisutnog straha i mera prevencije, poput izolacije i izmeštanja radnih mesta u formu home office-a, očekuje se da budu pogođeni:

• Osećaj autonomije-sposobnost da pravimo izbore na osnovu svoje slobodne volje, odnosno da osećamo nesputanost svoje slobodne volje
• Osećaj povezanosti sa drugim ljudima
• Osećaj efektivnosti (kompetentnosti)

Kako porodica može pomoći sebi?

Organizujte porodični tematski sastanak. U zavisnosti od uzrasta dece, dogovorite se da organizujete jedan ili dva sastanka, kako deca mlađeg uzrasta ne bi bila izložena sadržajima koji pripadaju bračnom sistemu. Važno je da deca budu uključena u promenu porodične dinamike, da se osećaju delom porodice, kako su isključeni iz redovnog školskog sistema i svojih vanškolskih aktivnosti. Primer:

Bračni sistem i teme koje se obrađuju bez prisustva mlađe dece: organizacija posla, efekat na finansije, alternativna rešenja, pomoć i podrška roditeljima i drugim starijim članovima porodice, teme koje se trenutno zaustavljaju (bračni konflikti, separacije, prodaja nekretnina itd., sve podrazumeva porodične teme u kojima nema ni jednog oblika nasilja; porodično nasilje je tema koja se ne stopira zbog pandemije, sa jednako je dalekodosežnim i kritičnim posledicama kao i bolest), teme koje se dalje moraju realizovati uprkos pandemiji (druge hronične bolesti) i druge značajne teme koje se odnose na bračni sistem; Navedite teme od značaja taksativno, dogovorite se da svako izloži svoje viđenje rešenja, napravite plan kog ćete se pridržavati.

Roditeljski sistem i teme koje se obrađuju i uz prisustvo mlađe dece: izlistajte šta će biti najveći porodični izazovi za svakoga od vas, nabrojte koje snage poseduje svaki član porodice i kako se možete međusobno podržati u prevazilaženju izazova. Dozvolite i sebi i deci da navedete šta vas najviše brine. Napravite porodični ugovor koji će potpisati svako od vas, u koji uključujete šta su dužnosti i odgovornosti svakoga od vas, koje snage možete pozajmiti jedni od drugih. Ovakav način organizacije predstavlja investiciju za budućnost, pisani dokaz vama i vašoj deci da se teške situacije mogu prevazići.

Pričajte o osećanjima otvoreno i iskreno. Uključite u ugovor iskrenu priču o osećanjima, kao i o strahovima koji se mogu javiti. Strahove i osećaj gubitka kontrole možete umanjiti pridržavanjem preventivnim aktivnostima. Priča o osećanjima umanjiće osećaj stigme zbog karantina ili samoizolacije, kao i anksioznost koja može cirkulisati po porodičnom sistemu. Pred kraj dana uvedite rutinu “emocionalnog čišćenja dana”, gde će svako imati priliku da kaže kako se osećao tog dana.

PageBreak

Epidemije KORONA virusa: evo kako da organizujete život svoje porodice
Foto: Shutterstock epidemije-korona-virusa-evo-kako-da-organizujete-zivot-svoje-porodice1

Napravite dnevni i nedeljni plan aktivnosti za celu porodicu. Uzmite posebnu svesku u kojoj ćete praviti dnevni i nedeljni plan koji uključuje svakog člana porodice, kao i zajedničkih porodičnih aktivnosti, poput čitanja knjiga ili gledanja filmova, zajedničke pripreme obroka. Kada je spoljašnja struktura slaba, kao i kontrola, porodica je mora pojačati iznutra. Na kraju nedelje možete izvršiti evaluaciju svog plana, štiklirati aktivnosti koje niste ispunili i razgovarati kako možete pomoći jedni drugima da budu efikasnije ispunjene. Nagradite se međusobno za ispunjene planove.

Trudite se da ispunite svoje zadatke. Navedeni osećaj autonomije i efektivnosti, kao i pripadanja, povezanosti sa grupom (sa posla, školskim razredom itd.) održaće se uspešno kroz ispunjavanje zadataka na dnevnom nivou. Istovremeno, osećaj smislenosti i kontinuiteta, produktivnosti, umanjiće frustraciju i negativne emocije koje se opet, najlakše mogu izliti u porodični sistem. Kada je prejak fokus na svakodnevnicu i negativne sadržaje, budućnost se može doživeti kroz anksioznu ili depresivnu prizmu, te će ispunjavanje svakodnevnih radnih obaveza biti značajan kapital za budućnost. Na ovaj način, olakšano je povezivanje sa osećanjem prijatnosti ispunjenja zadataka i okončanjem pandemije u jednom trenutku.

Dajte prostora jedni drugima. Osim porodičnih rituala i zajedničkih aktivnosti, veoma je važno da svako ima svoj delić prostora. Posebno teško može biti parovima koji imaju nerazrešene konflikte ili porodicama koje su navikle da jako malo vremena provode zajedno. Osim što im ovo može biti idealna prilika za promenu, neophodno je poštovati autonomiju i lični prostor. Ukoliko ste u karantinu, samoizolaciji ili nemate dovoljno prostorija, neka svako napravi svoj radni kutak, svoju intimnu zonu. Ovo može biti i ideja za mala preuređivanja stana. Napravite pravila za buku i razgovore.

Održavajte kontakte sa svojim prijateljima i mrežom podrške. Proverite da li su vaši prijatelji dobro, nastavite da komunicirate o drugim značajnim temama. U doba svaremenih tehnologija veoma je jednostavno ostati u kontaktu. Ukoliko ste započeli rad na sebi, bilo individualno ili kroz grupnu psihoterapiju, nema razloga da isti obustavite ili prekinete. Iako online, i dalje vam može biti značajna podrška. Život se ne zaustavlja, samo se dešava pod merama prevencije, sve teme na kojima ste radili i dalje su prisutne.

Budite posebno podržavajući prema članovima porodice koji imaju psihičkih problema. Ne stavljate situaciju sa pandemijom ispred nečijeg psihičkog stanja. Jednako je važno, nema upoređivanja. Jedno utiče na drugo. Potrudite se da razumete njihove strahove, strepnje, pozovite zajedno psihijatra ili psihoterapeuta. Budite negujući i objasnite im zašto su potrebne preventivnemere.Trudite se da razvijete empatiju, zapitajte se šta je on/ona, osim što je iritantan/a sa svojim strahovima? Odgovori će vas iznenaditi, videćete da gledate u osobu koja je i uplašena i zbunjena, možda nemoćna bez vas. Koja ne pokušava da vas iznervira, već samo ne zna kako drugačije. Pokušajte da se “stavite u cipele” člana porodice koji ima psihičkih poteškoća, zapitajte se kako bi se vi nosili sa svim emocijama koje on/ona oseća.

Porodica na svakodnevnom nivou testira svoju fleksibilnost, svoje granice, pravi mikrokompromise kako bi opstala. Iako je situacija izazovna, pomera porodicu na nivo veće fizičke bliskosti i psihičke upućenosti, može uspešno balansirati i aktivirati svoje adaptacione mehanizme. To su svakako načini na koje je porodica uspevala da opstane, oduvek.

Izvor: Vaš psiholog