Stroge mere karantena ograničile su nas na prostor vlastite kuće ili stana. Uz to, verovano smo se dobro obezbedili u prehrambenim centrima za moguću nestašicu hrane. Puni frižideri, malo kretanja i više ležanja čini dobitnu kombinaciju za gojaznost, posebno kod onih koji su tome skloni. Nutricionista Goran Smirčić nudi nekoliko saveta kako kombinacijom ishrane i vežbanja doskočiti tom problemu:

Ne preskačite obroke

Uvek imajte tri obroka na dan, po mogućnosti u pravilnim vremenskim razmacima. Doručak može biti nešto kalorijski jači, ručak umeren, a večera najskromnija. Time ćete telo "uveriti" da će na vreme dobiti novu hranu i da ne treba skladištiti masti u masne naslage. Jedan od razloga nastajanja viška kilograma jeste svođenje ishrane na dva obroka na dan, s tim da je najobilniji onaj pred spavanje. Čak i smanjena kalorijska vrednost tog obroka čini da se više masti odlaže u zalihe.

Ne jedite nakon 20 sati

Tri ili četiri obroka mogu se planirati u vremenu kada smo budni. Od 8 sati ujutru, pa do 20 sati moguće je pojesti čak i pet manjih obroka, ali nakon 20 sati više ne bi trebali jesti. Ako nas glad ipak savlada, možemo pojesti obični jogurt ili neku voćku. Time teramo telo da za bazalni metabolizam troši vlastite zalihe. O vrstama hrane koju možete grickati pogledajte u savetu broj četiri.

Ne kombinujtte masti i ugljene hidrate

Uvek imamo opravdanje da nemamo vremena za kombinovanje hrane, život je brz, izvori brze hrane su takvi kakvi jesu... Sada u karantenu mnogi imaju više vremena za planiranje obroka. Pre svega, naučite šta su ugljeni hidrati (hrana od brašna, skroba, krumpira, pirinča, slatkiši), masti (biljna i životinjska ulja, proizvodi od masti) i proteini (mesa i mesne prerađevine), s tim da su mesa uglavnom kombinacije masti i proteina. Potrudite se ne kombinujte masti i ugljenihhidrata. Na primer, ako na jelovniku imate meso, ne radite prilog od krompira, pirinča ili testenine, i ne konzumirajte hleb. Tako onemogućavate povećano odlaganje masti u masne sćelije. Radije posegnite za kombinacijama mesa i povrća, što čini vrlo široku lepezu jela.

PageBreak

Nutricionista otkriva - evo koju hranu treba da jedete u karantinu: izbegnite masne naslage, smršajte i sačuvajte zdravlje
Foto: Shutterstock nutricionista-otkriva-evo-koju-hranu-treba-da-jedete-u-karantinu-izbegnite-masne-naslage-smrsajte-i-sacuvajte-zdravlje3

Izbegavajte slatkiše i grickalice

Ovaj se savet odnosi isključivo na život u stanju mirovanja. Ako se puno krećete ili vežbate, možete konzumirati manje količine ugljenih hidrata jer ćete ih potrošiti. Najopasnija je konzumacija takvih namirnica u večernjim satima. One vrlo često imaju i značajan procenat masti, pa time dodatno postaju još bolji za debljanje. Ako baš morate nešto jesti, kupite suncokretove semenke, kikiriki, suvo voće, čips od jabuke, kuglice od prosa i slične "zdrave" grickalice.

Hranite se po glikemijskom indeksu

Na stranici Fitonutricionizam, možete naći bazu podataka namirnica sa glikemijskim indeksom (GI). Glikemijskiindeks je vrednost kojom namirnica od ugljenih hidrata diže glukozu (šećer) u krvi. Podizanjem glukoze u krvi pojačavamo taloženje masti u masne ćelije i posledično debljanje. Pošto je ugljene hidrate teško izeći u ishrani, a uz to su nam i potrebni, dobro je konzumirati samo "zdrave" pripadnike iz te grupe hrane. Broj ugljenih hidrata sa GI manjim od 50 je veliki i može pobuditi kreativnost u našoj kuhinji. Namirnice s visokim GI (preko 50, posebno preko 75) trebalo bi izbegavati.

Oznojite se

U kući možete raditi najrazličitije vežbe koje vas mogu oznojiti. U dva metra kvadratna možete organizovati vlastitu teretanu, čak bez ijedne sprave. Internet je pun videa sa vežbama bez sprava. Dovoljno je da vežbate barem 45 minuta na dan, s tim da se morate oznojiti, odnosno otkucaji srca vam moraju preći 120. Vreme znojenja može biti od 15 minuta do pola sata. Vežbanjem ćete naviknuti telo da troši kalorije, održaćete pokretljivost zglobova i osećaćete se bolje.

Izvor: Sensa.hr