Dvadeset procenata ljudi priznaje da spada u grupu hroničnih kampanjaca koji stalno odugovlače ispunjavanje obaveza. Kasne s plaćanjem računa, poklone kupuju u poslednjem momentu i ne uče na vreme za ispite. Odlaganje obaveza počinje da se javlja uglavnom tokom studija - tokom priprema za ispite čak 70 odsto studenata "uhvati" kampanjsko učenje.

Važno je znati da je ovakvo ponašanje stečeno, a ne nešto sa čim se rađamo, što znači da ga je moguće i promeniti. Premda često ne mislimo na zdravstvene efekte ovakvog ponašanja, treba znati da ono izaziva stres i preterano lučenje kortizola. Zbog stalnog odugovlačenja s obavezama ljudi počinju da pate od nesanice, slabi im imuni sistem, čak i veza s partnerom trpi pritisak. Uz sve to, odlažu i posetu lekaru isto kao što odlažu i druge važne obaveze.

Zato kampanjski pristup treba "lečiti", pod uslovom da ste pravi kampanjac a ne samo osoba koja zaista ima previše zadataka za kratak period. Pravi kampanjac, kako smatra Joseph Ferrari, doktor psihologije sa Univerziteta u Čikagu, može se prepoznati tako što stalno laže sebe u sledećih pet procena:

  • Precenjuje vreme koje ima na raspolaganju.
  • Potcenjuje vreme koje mu je potrebno da obavi neki zadatak.
  • Kad odlaže neku obavezu, pogrešno procenjuje da će imati jaču motivaciju "sledećeg dana", "sledeće nedelje", "sledećeg meseca".
  • Pogrešno misli da će zadatak dobro obaviti samo ako mu se taj posao radi.
  • Pogrešno misli da nije optimalno raditi kad nije raspoložen.

PageBreak

Kako se leči kampanjski rad

Kampanjac, takođe, stalno traži izgovore, tj. poslove koji će mu odvući pažnju sa zadataka koji ga čeka. Najčešće je u pitanju nešto što ne zahteva veliko angažovanje - recimo, proveravanje elektronske pošte. Psiholozi kažu da se obavljanjem sitnih poslova prikriva ključni problem - strah od neuspeha.

Zato je važno da se što pre suočite sa problemom. Neke zadatke morate obaviti baš sad, bez obzira na to koliko dugo stoje na vašem stolu. Evo strategije u osam koraka koju predlaže dr Ferrari.

1. Napravite listu obaveza koje treba da uradite.
2. Napišite izjavu o tome da imate nameru da to uradite.
3. Postavite realne ciljeve.
4. Podelite svaki posao na više manjih specifičnih zadataka.
5. Dajte značenje svakom zadatku.
6. Obećajte sebi nagradu nakon obavljenog posla.
7. Eliminišite zadatke koje nikada nećete uraditi i budite iskreni pri izboru.
8. Procenite koliko vremena vam treba da obavite zadatak, a zatim tu količinu vremena udvostručite.