Bez obzira da li su pozitivne ili ne, emocije su sastavni deo svakog čoveka. Iako emocije možemo da klasifikujemo kao pozitivne i negativne u zavisnosti od našeg ličnog doživljaja, i toga da li nam prijaju ili ne, to ne znači da su emocije koje okvalifikujemo kao pozitivne, dobre, a one koje odredimo negativnim – loše. Bitno je da se upamti da su svi osećaji važni, ali i korisni. Onog trenutka kada odlučimo da otvorimo svoje srce, postajemo izloženi najrazličitijim vrstama emocija. Najvažniji zadatak u tom trenutku je da postanemo svesni tih emocija i da umemo da ih prepoznamo kako kod sebe, tako i kod drugih ljudi.

Odgovornost za tuđe emocije podrazumeva prihvatanje ideje o tome da svojim postupcima i izgovorenim rečima utičete na razvijanje emocija kod ljudi oko vas. Svaka vaša misao, i preduzeta akcija uticaće i na druge ljude. I najmanji „trivijalni” emocionalni događaj koji izazovete ili doživite, sadrži u sebi dubine u kojima leže različiti problemi (nesigurnosti, stvarni ili umišljeni sukobi, uvrede i nepravde).

Razumevanje tuđih i sopstvenih emocija podrazumeva emocionalnu pismenost. Nedovoljno ili preterano iskazivanje emocija može da dovede do zabune i nerazumevanja. Važno je da shvatimo da je svaka emocija prava, bez obzira na uzrok i izvor. Konstruktivnim razgovorom između osoba, iznedriće se pre svega osećanja koja treba razlikovati od misli, ideja i naših predstava o nekome ili nečemu. Svakako, potrebna je i zajednička saglasnost o postojanju spornog događaja, jer često osoba preko puta vas može da zaboravi, ili bude nesvesna neke neprijatne situacije koja je uzrok negativnih emocija. Takođe, potrebno je da obe strane prime emocionalno pismenu poruku koja treba da navede na preispitivanje i razmišljanje, što u prvi mah može izazvati osećaj krivice i defanzive.

Promenite obrasce svog ponašanja koji vas uvlače uvek u iste situacije. Ovakvi obrasci nazivaju se igrama koje igrate sa sobom i drugim ljudima. Naime, radi se o davno usvojenim životnim stavovima i skriptama, scenarijima po kojima živite, kao što su: „Rođen sam da gubim”, „Dobri ljudi uvek izvuku deblji kraj”, „Znao sam” itd. Za ovakve stavove (kod nekih ljudi) ponekad su zaslužni geni, ponekad ponašanje roditelja ili teško detinjstvo, ali glavni razlog svih tih obrazaca su naše svakodnevne odluke i postupci. Ukoliko se potrudite da ih promenite, promenićete i svoj život i obrasce ponašanja. Pronađite smisao u drugom životnom scenariju gde nećete nanositi bol sebi i drugima, gde ćete da se usudite da živite drugačije i preuzmete odgovornost za svoj život.

Izvor: Sensa