Psiholog otkriva - kako unaprediti odnos sa detetom: 7 stvari koje treba da uradi svaki roditelj
Shutterstock psiholog_otkriva_kako_da_unapredite_odnos_sa_detetom_2
Pohvale

Pohvale na decu deluju motivišuće i veoma su poželjne. Preporuka je da budu praćene i fizičkim kontaktom. Na primer, kada dete uradi nešto dobro uputite mu poruku ,,Bravo, to je odlično!’’ i zagrlite, pomazite po ruci, glavi, napravite ,,baci pet’’ potez. Posebno su značajne u periodu adolescencije kada se gotovo svako dete suočava sa manjkom samopouzdanja. Često će im u tom periodu vršnjačka grupa nametati standarde koje ne ispunjavaju i koji će kod njih izazivati osećaj nesigurnosti. Svojim suvišnim pridikama u tom slučaju ćete samo dodavati ,,ulje na vatru’’. Umesto toga fokusirajte se na ono što kod svog deteta možete da pohvalite. Time ćete jačati njegovo samopouzdanje, ali i vašu povezanost.

Zajedničko donošenje značajnih odluka (ali taktički i bez pritiska!)

Ovo je veoma bitna stavka za kvalitet odnosa između roditelja i dece, posebno u adolescentnom periodu kada dete formira svoj identitet i odlučuje o svom budućem zanimanju. Biće dana kada će biti jako nesigurni u sebe i svet oko sebe, u svoje sposobnosti, u to u kom pravcu je najbolje da krenu. I jako im je bitno tada da znaju da ste uz njih. Savetujte ih i ukažite im na svoje viđenje određenih opcija, ali im nemojte nametati svoje stavove. U tome vam može pomoći da zajednički napravite listu ,,za i protiv’’ neke odluke, a zatim im dajte prostora da sami shvate šta je najbolje rešenje.

Vreme za zajedničke aktivnosti

Postalo je česta pojava da roditelji, ,zatrpani’ obavezama, tokom cele nedelje ne nađu vreme koje će kvalitetno provesti sa svojom decom. To, naravno, dovodi do toga da gube adekvatan uvid u detetovo odrastanje, i odnos sve više postaje površan, formalan. Dete koje odrasta u takvoj atmosferi, u adolescenciji će početi da osvešćuje nedostatak majčinske/očinske figure, i na osnovu toga može formirati uverenja o sebi i svetu oko sebe – recimo da nije voljeno, da je nepoželjno, da će uvek biti napušteno od strane drugih.

Međutim, ovo pravilo se odnosi kako na roditelje, tako i na adolescente koji su se zbog školovanja i/ili posla odselili od svojih roditelja. Tako, mladi koji se osamostaljuju često ostave po strani negovanje odnosa sa roditeljima, uglavnom usled prokupiranosti građenjem karijere. Kada im se ukaže slobodno vreme, onda imaju potrebu da budu sami ili da se posvete društvenom životu. Međutim, to produbljuje distancu između dece i roditelja. S druge strane, i sitnice mogu sprečiti distanciranje, kao na primer svakodnevni telefonski pozivi, zajednički ručak jednom nedeljno, zajedničko provođenje vremena za praznike.

Ostavite po strani tehnologiju kada provodite zajedničko vreme

Ovo je takođe pravilo koje važi i za roditelje i za decu. Isključite zvono na telefonima na par sati i usredsredite se jedni na druge. Ne morate odmah da proverite svaku notifikaciju ili istog trenutka da odgovorite na e-mail. Tokom vožnje, recimo, poželjno je da muzika ne bude previše glasna, kako biste imali priliku da razgovarate, posebno ako ste prethodno imali neki konflikt.

Zagrljaj

Mnoga istraživanja su pokazala da je fizički kontakt između roditelja i dece osnova psihičkog zdravlja. Od samog dolaska deteta na svet, uz pomoć zagrljaja i topline formira se zdrava afektivna vezanost sa roditeljem. Dokazano je i da zagrljaj može da redukuje nivo stresa. Iako će tinejdžer često nastupiti kao da mu zagrljaj nije važan, suprotno je. Vaš zagrljaj će mu staviti do znanja da je siguran, da nije sam, da ima podršku i oslonac i da može da prevaziđe probleme sa kojima se suočava.
Da li uočavate šta pozitivno, a šta negativno utiče na Vaš odnos sa roditeljima/decom? Na koji način se trudite da menjate ono što je negativno? Kako jačate ono što je pozitivno?

Izvor: Vaš psiholog