Svako od nas se bar jednom našao u situaciji u kojoj baš i nije bio siguran u sebe. Znojili su nam se tada dlanovi, srce nam je udaralo, možda nas je trema potpuno paralisala, i možda smo tada mislili da sa nama nešto nije u redu ili da za nešto, ni za šta, nismo sposobni. Znamo koliko jedan takav osećaj, ili uverenje čak, može da nas blokira i spreči da budemo ono što želimo i da stignemo tamo gde smo krenuli – da ostvarimo neki cilj.

Posttraumatski sindrom: ove simptome ne treba nikad ignorisati

1.PROBIJTE GRANICE SAMOOGRANIČAVAJUĆIH UVERENJA

Kad smo bili deca, mislili smo da možemo da osvojimo ceo svet. Međutim, negde između detinjstva i odraslog doba, ugušili smo entuzijazam i prirodnu težnju ka velikim snovima. Roditelji i učitelji odjednom su počeli da nam nameću svoja sopstvena uverenja o tome šta mi u životu možemo i/ili ne možemo. Ta njihova ograničavajuća uverenja, nažalost, prihvatamo kao svoja ne promišljajući o njima.

Da bismo to preokrenuli u svoju korist, da bismo uverili sebe da ipak možemo da verujemo i u korisnije stvari za nas, možemo da uradimo sledeće: možemo da širimo granice „svojih“ ograničavajućih uverenja tako što ćemo sebe da izlažemo situacijama koje nam možda i nisu baš mnogo prijatne ili dobro poznate, ali koje će nam svakako uliti dodatno samopouzdanje kada kroz njih prođemo. To, naravno, ne znači da sebe izlažemo čeljustima lavova, ali svakako možemo pronaći neke konstruktivne izazovnesituacije koje će nam omogućiti da svakoga dana sami sebe pobeđujemo i podižemo nivo i svojih pozitivnih uverenja o sebi i svog samopouzdanja.

2.NIKADA NE MEŠAJTE SVOJE PAMĆENJE SA ČINJENICAMA

U našoj memoriji informacije se skladište onako kako nama najviše odgovara, kako je nama najlogičnije, a ne tačno onako kako su nam prenete. Zato se često dešava da različiti ljudi imaju i različita viđenja jeste iste stvari ili situacije.

Kako ćemo da uskladištimo te informacije, u velikoj meri zavisi od našeg ličnog sistema uverenja i vrednosti, ali i slike koju imamo o sebi. Jasno je da nam to omogućava i da zaštitimo mozak od prenatrpavanja informacijama, ali ukoliko nam je nivo samopoštovanja, na primer, nizak, onda ćemo informacije koje dobijamo propuštati kroz sopstvene „filtere“ koji će nam kao rezultat dati prerađene informacije koje nam samo još više učvršćuju i onako nizak stepen samopoštovanja.

Da bismo tako nešto izbegli, dobro je da još jednom dobro proučimo svoj sistem uverenja i da ga odvojimo od onoga što se stvarno desilo. U tome nam može pomoći i neko sa strane ko će nam dati drugačiju perspektivu događaja.

Zanimljiv TEST od 9 pitanja otkriva istinu o vašoj ličnosti: radi se brzo i lako, a odgovori će vas iznenaditi

3.RAZGOVARAJTE SAMI SA SOBOM

Ovo nekome može da izgleda potpuno blesavo, ali radi! Razgovor sa samim sobom može nas učiniti pametnijima, može nam poboljšati memoriju i pomoći nam da se fokusiramo. Primer da ovo zaista pali i radi jesu i pripadnici američke ratne mornarice koji u teškim trenucima koriste moć pozitivnog samorazgovora. Važno je da budemo pozitivni jer od načina na koji razgovaramo sami sa sobom, zavisi i način našeg celokupnog razmišljanja. Kada, na primer, kažemo „znam kako da uradim ovo“ ili kada stvari vidimo kao izazov a ne kao problem, promeniće nam se perspektiva iz koje posmatramo i sebe i situaciju u kojoj smo.

4.BUDITE RADOZNALI

Radoznalost je važan deo samopouzdanja i uspeha. Ona je, zapravo, temelj celokupnog životnog rasta i razvoja. Znatiželja nam omogućava da učimo nove stvari i, u skladu sa tim, proširuje nam um. Zato je dobro i korisno za nas da svakog dana pronađemo nešto što će nam omogućiti da steknemo neko novo iskustvo i otkrijemo neke nove informacije. Kako možemo da postanemo znatiželjniji?
Tako što ćemo da postavljamo pitanja, na primer. Postavljanjem pitanja aktiviramo sopstveni um i otvaramo se ka novim svetovima i mogućnostima, dok nas odgovori na ista mogu potpuno preusmeriti s koloseka na kom smo i ukazati nam nove horizonte.

5.PREVAZIĐITE SUMNJU U SEBE

Ukoliko vam fali samopouzdanja, gotovo uvek ćete imati osećaj da vas drugi ljudi sažaljevaju. Kada ste u ulozi žrtve, neotporni ste na prepreke na koje nailazite a koje su u životu svakoga od nas neizbežne.
Nekada se suočavamo sa situacijama koje nisu ni ugodne ni lake, ali ukoliko sumnjamo u sebe, sve to što možda nije ugodno i lako – biće još neugodnije i teže. S druge strane, pak, ako razmišljamo na način koji nas može osnažiti, kao što je „kakva god da je situacija, gde god da sam, sa čim god da se suočavam, uspeću da se sa tim izborim jer verujem sebi i u sebe i ne plašim se“, prepreke na koje nailazimo – neće nam više izgledati ni tako strašno, ni nepremostivo. Razmislimo zato u koji to deo sebe najviše sumnjamo i hrabro krenimo u rušenje svih sopstvenih barijera koje nas sprečavaju da postignemo ono što želimo.

6.SUOČITE SE SA SVOJIM STRAHOVIMA

Kada imamo osećaj da sve držimo pod kontrolom, straha nema. Isto tako, kada osećamo određeni nivo sigurnosti u nešto, onda nam to nešto nije strašno. Međutim, kada nam osećaj da sve držimo pod kontrolom izmakne, kada ga nema, nismo sposobni da jasno i racionalno razmišljamo, jer naš emocionalni mozak preuzima vođstvo i počinje da nas „vozi“. Upravo zato su strahovi, uglavnom, iracionalni. Da bismo se suočili sa strahovima i rešili ih se, korisno je da o njima prvo razmislimo, da vidimo koji nam je strah najveći i najjači. Kada malo razmislimo o tome, onda zapitajmo sebe šta je najgore što može da e desi ako se taj naš strah obistini. Fokusirajmo se pritom na disanje, a onda opustimo telo – sa svakim novi izdahom. To je dobar način da se suočimo da strahovima, jer – živi smo i dalje, zar ne?

Ako mi ne verujemo u sebe, ko će da veruje u nas? Počnimo s verom danas.

Izvor: Success