Lepota je u oku posmatrača, dakle zavisi od ukusa pojedinca. Ipak, u tome smo vrlo slični pa se širom sveta ljudima sviđaju slične stvari. Kako je lakše promeniti sopstveni izgled nego izgled okoline, na oduševljenje kozmetičke industrije i estetskih hirurga, većina nas silno se trudi da promeni svoj izgled. Važni su i drugi kvaliteti, poput smisla za humor, inteligencije i samopouzdanja kojim neko zrači. Ali, želeli mi to da priznamo ili ne, istraživanja pokazuju da je fizička lepota toliko važna da procenjujemo druge najpre zavisno od toga koliko nam se fizički sviđaju, a oni po istom kriterijumu procenjuju nas.

U tom sudu lepši ljudi prolaze bolje, a manje lepi trpe štetu, iako poseduju druge vrline. Zbog toga se doterujemo, šminkamo i kupujemo skupu odeću, a sve više ljudi danas prolazi kroz bolne i skupe estetske zahvate. Napori i žrtve koje podnosimo kako bismo bili dopadljivi sasvim su razumljivi jer su mnogi od nas tokom života naučili da je biti lep prednost. Istraživanja i svakodnevna iskustva govore da činimo nezamislive stvari kako bismo se zbližili sa lepima i privukli njihovu pažnju.

Favorizovanje lepih počinje u kolevci i javlja se u oba smera. Naučnici su uočili da i bebe posmatraju neka lica duže od drugih. Lica koja ih više privlače su ona koja su odrasli ocenili lepim. Međutim, i same bebe podvrgnute su estetskoj proceni i to od onih od kojih bi se to najmanje očekivalo! Istraživanje objavljeno u časopisu Developmental Psychology pokazalo je da se majke više brinu za svoje dete ako ono ima lepu fizionomiju.

Studije potvrđuju da lepi učenici dobijaju više ocene, zgodni pacijenti primaju kvalitetnu negu, a naročito optuženici izvlače blaže presude od fizički neuglednih. Prema studiji s londonskog Univerziteta Guildhall, neprivlačnije žene zarađuju 110% manje od lepših, a nedopadljivi muškarci čak 15% manje od zgodnih kolega. Lepota snažno utiče na seksualni život: žene jače uživaju i doživljavaju više orgazama sa partnerima pravilnih lica, a takvi muškarci lakše dobijaju poželjne partnerke za seks." Istraživanja pokazuju da ljudi ulažu veliki trud kako bi ugodili privlačnima, jer žele da ih oni prihvate i zavole", kaže dr Gordon Pacer (Gordon Patzer), američki psiholog koji je trideset godina proučavao odnos društva prema ljudima, u zavisnosti od privlačnosti. "Ljudska bića podešena su na pristrasnost prema privlačnima."

PageBreak

Moćni efekti simetrije lica

Lepota posmatraču prija, dok ružnoća izaziva odbojnost. Upravo su osećaji prijatnosti i neprijatnosti presudni za različiti odnos prema više ili manje lepima. Estetska prijatnost je ključni kriterijum prema kojem nešto proglašavamo lepim, a nešto drugo ne. Podržavajući lepe u ljubavi i prijateljstvu, u školi i poslu, u bolnici ili sudnici, nagrađujemo ih za estetsko zadovoljstvo koje nam pružaju. Zbog njega smo voljni da im oprostimo greške koje (neki od njih) čine.

Američki psiholog Nensi Etkof (Nency Etcoff) uz pomoć metode snimanja mozga rezonancom proučavala je kako radi mozak ispitanika dok opažaju tuđa lica. Otkrila je da se tokom posmatranja slike lepog lica ispitanicima uključuje moždani sastav za zadovoljstvo, isti onaj koji se pali pri uzimanju droge ili za neki pozitivan događaj. U brojnim studijama pokazalo se da se posmatračima gotovo uvek više sviđaju živa bića i predmeti pravilnih mera. Naklonost simetriji prisutna je i među životinjama. Ženke prugastih zeba više vole mužjake simetričnih nožnih pruga, a ženke lastavica padaju na mužjake simetričnih repova. Kod ljudi je najvažnija jednakost leve i desne strane lica. Što je simetrija izraženija, to lice dobija višu ocenu od učesnika istraživanja. Ljudi takođe malo duže posmatraju fotografije simetričnih nego asimetričnih lica, što govori da nam je taj kriterijum urođen, a ne nametnut kulturom.

Zašto je simetrija tako bitna i ljudima i životinjama? Upozorava li ona na bolje zdravlje i jače gene? Ne i ne, tvrdi američki psiholog Majkl Kalik (Michael Kalick), koji je skupio fotografije stotine mladih pacijenata snimljenih na pregledima pre 80 godina, pa uporedio njihov izgled s njihovim zdravljem idućih deset decenija. Prvo je te fotografije pokazao grupi dobrovoljaca i tražio da ocene izgled snimljenih ljudi. Zatim je drugu grupu dobrovoljaca zamolio da zaključe kakvog su zdravlja ljudi sa fotografija. Prema očekivanju, najbolje ocene za zdravlje dobili su oni koji su proglašeni najlepšima, dok su najružniji ocenjeni kao najbolesniji.

Na kraju je Kalik uporedio ocene za lepotu i zdravlje sa stvarnim podacima o zdravstvenom stanju snimljenih pacijenata, pribavljanjem na kasnijim pregledima. "Nismo otkrili nikakvu vezu između telesnog zdravlja i lepote. Ljudi misle da privlačnost znači zdravlje, ali nisu u pravu", poručio je Kalik. Simetrija je, dakle, lepa sama po sebi i ne skriva ni bolje zdravlje, ni veću dobrotu. U čemu je onda štos? Možda u nečemu banalnom: u tromosti mozga!

Živa bića više vole simetriju jer zahteva manji napor od naših osećaja i neurološkog sastava. Simetriju karakterišu pravilnost i ujednačenost, pa će je naš mozak lakše obraditi od složenih haotičnih oblika koji obeležavaju asimetriju. Naravno, za lep izgled nije neophodna hirurgija, delotvorni su i kreativni zahvati poput frizure, šminke, oblačenja, ali i zdrave ishrane i - vežbanja. Oni koji nisu prirodno obdareni lepotom mogu zadiviti druge i smislom za humor, znanjem, obrazovanjem i poslovnim uspehom. Osvrnete li se oko sebe, uočićete mnogo ljudi s dovoljno visokim senzibilitetom za prepoznavanje drugih vrednosti skrivenih ispod površine, kakva god ona bila.