Mape uma, za one kojima je to nov pojam, predstavlja način da se veliki broj informacija stavi na jedan list papira i da se na dobar način organizuju beleške. Moguće je čak i celu knjigu sumirati na takav način, olakšavajući sebi da se kasnije prisetimo svih glavnih stvari, bez osvrtanja na detalje.

U tome i jeste poenta. Naš mozak pamti samo ključne ideje i ključne reči.

Tvorac mapa uma je engleski autor Toni Buzan, rođen 1942. godine u Londonu. Diplomirao je psihologiju na univerzitetu British Columbia 1964. godine i od tada se bavi pragmatičnim delatnostima iz oblasti psihologije, razvoja naših umnih i kreativnih sposobnosti.

Toni Buzan radi i kao savetnik u vladinim ministarstvima, kao i u mnogim multinacionalnim korporacijama širom sveta. Pored knjiga "Mape uma", "Brzo čitanje" i "Savršeno pamćenje", njegova knjiga "Koristite obe hemisfere mozga", prodata je u milion primeraka.

Toni Buzan i koautor knjige "Brzo čitanje", Bari Buzan, omogućili su milionima ljudi širom sveta sa efikasnije koriste svoje umove. Crtanje mapa uma je moćna grafička tehnika koja povećava potencijal našeg uma. Crtanje ovih mapa može da se primeni u svakom aspektu našeg života da bi se poboljšalo učenje ili jasno definisali ciljevi koji su pred nama.

3 načina da zaustavimo mozak koji preterano razmišlja (a nijedan nije meditacija)...

PageBreak

Zašto su korisne mape uma?

Pre svega, one sadrže elemente koji su "zanimljivi" i levoj i desnoj hemisferi mozga. Leva (logička) hemisfera mozga se bavi analizom, brojevima, linearnošću, rečima, logikom i listama. Desna (kreativna) hemisfera je zadužena za sintezu, prostorno poimanje, voli boje, ritam, imaginaciju i dnevno sanjarenje.

Prava hrana za mlađi mozak...

Ukoliko se spoje funkcionalnosti leve i desne hemisfere mozga, on može da radi neuporedivo bolje. Mape uma uključuju elemente koji drže pažnju i levoj i desnoj hemisferi mozga i uz pregršt boja, slika i asocijacija, vrlo brzo pamtimo informacije.

Takođe, mape uma jasno definišu ključne pojmove, odvajajući bitnog od nebitnog, čime nam omogućavaju da ne lutamo i ne gubimo vreme na nebitnim detaljima.

Kako se crtaju mape uma?

Na početku se crta centar mape uma, koji treba da predstsvlja ključni pojam, ideju ili još bolje, crtež glavnog pojma. Suvišno je reći da jedna slika vredi hiljadu reči i da će naš mozak poslednje zaboraviti, a prvo se setiti neke slike ili crteža. Ukoliko je centralni crtež specifičan, smešan ili sadrži asocijaciju na ključni pojam, naš mozak će sliku usvojiti u deliću sekunde. Mapa uma u suštini sadrži asocijacije misli koje proističu ili se vezuju za centralnu tačku. Iz centralne slike se granaju ostale teme, koje mogu da se dalje granaju u manje važne pojmove.

Mape uma se najčešće crtaju flomasterima, mada mogu da se koriste i bojice ili markeri. Bitno je da centralni crtež sadrži minimum tri boje, kako bi se stvorila iluzija trodimenzionalnosti koja deluje uverljuvo našem umu. Što više boja crtež sadrži, to je bolje. Naš mozak voli slike i sve mu je mnogo zanimljivije, lepše i lakše za pamćenje ukoliko sve vreme pravi slikovitu asocijaciju na dati pojam.

Za crtanje mapa uma nam je potreban beli papir koji treba biti postavljen horizontalno. Svaku granu treba nacrtati jednom te istom bojom, a crna boja se ne preporučuje. Reči, crteži i oznake koje se odnose na tu granu se pišu ili crtaju iznad te grane. One mogu da budu bilo koje boje, a preporučuju se varijacije istih, kao i veličine slova, linija i slika.

Samoća otvara mozak...

Nakon što se nacrta centralni crtež, crta se prva grana. U principu nije bitno sa koje strane se počinje, ali je jednostavnije ukoliko razvijemo sistematičnost i rutinu. Naime, preporučuju se crtanje grana u smeru kretanja kazaljke na satu.

Izvor: Dete Plus