Ako znate odgovore na 11 pitanja, možda ste genije: Nisu laka, ali su logična ako vam je IQ iznad proseka

Ukoliko ne znate koliko je vaš IQ i da li je iznad proseka, a uspete da odgovorite na 11 pitanja - možda ste genije.
Ako znate odgovore na 11 pitanja možda ste genije Foto: Shutterstock
  • Ukoliko niste sigurni koliki vam je IQ, ovo je mali zabavni test za vas.
  • Samo treba da proverite dali znate odgovore na 11 pitanja - to pokazuje da li ste iznad proseka.

Znate li koliki je vaš IQ? Inteligencija se često meri brzinom razmišljanja, testovima znanja ili matematičkim sposobnostima. Ipak, prava kognitivna snaga krije se u razumevanju sveta, uočavanju obrazaca i povezivanju ideja iz različitih oblasti.

Pitanja koja su pred vama nisu osmišljena da budu laka, već da pokažu koliko fleksibilno vaš mozak funkcioniše. Ako vam deluju prirodno, vaša inteligencija je možda iznad proseka.

Pas da počnemo:

1. Zašto sat ima 60 minuta?

Ovaj sistem potiče iz drevne Mesopotamije, gde su Sumerci koristili sistem brojeva čija je osnova bila 60. Taj matematički izbor je oblikovao način na koji je vreme bilo deljeno mnogo pre nego što su satovi postojali. Šezdeset je veoma deljiv broj, što ga je učinilo praktičnim za proračune. Moderno merenje vremena je u suštini zasnovano na drevnoj matematici.

2. Zašto ne možete da golicate sami sebe?

Mozak unapred predviđa vaše pokrete i zato umanjuje senzorni odgovor. Kada vas golica neko drugi, izostaje predviđanje - a iznenađenje je ključno.

Pametna devojka Foto: Shutterstock

3. Šta bi se desilo kada bi insekti nestali?

Većina ekosistema bi se urušila. Oprašivanje bi prestalo, lanci ishrane bi se raspali, a opstanak ljudi bio bi ozbiljno ugrožen. Ekolozi stalno upozoravaju da je gubitak insekata okidač za masovno izumiranje.

4. Zašto je nebo plavo, a zalasci sunca crveni?

Kraće plave talasne dužine se više rasejavaju u Zemljinoj atmosferi. Kada je sunce visoko, plava svetlost se ravnomerno raspršuje po nebu. Pri zalasku sunca, svetlost putuje dalje kroz atmosferu, filtrirajući plavu i ostavljajući crvenu i narandžastu. To je fizika, a ne romantika. Prema istraživanju optičke fizike sa MIT-a, intuitivno razumevanje ponašanja svetlosti je u korelaciji sa veštinama prostornog rasuđivanja.

5. Zašto vidite lica u oblacima ili predmetima?

Ovaj fenomen naziva se pareidolija. Mozak je evolutivno prilagođen brzom prepoznavanju lica, čak i tamo gde ona ne postoje. Kognitivni psiholozi identifikuju pareidoliju kao znak osetljivosti na obrasce.

Oko od tačkica Foto: Shutterstock

6. Zašto se vreme ubrzava kako starite?

Kako imate sve manje novih iskustava, mozak stvara ređa sećanja, pa vreme subjektivno prolazi brže. Detinjstvo se čini dugim jer je sve novo. Odraslo doba ubrzava kako se obrasci ponavljaju. 

7. Zašto se laži šire brže od istine?

Lažne informacije su emotivnije i jednostavnije, zbog čega se lakše pamte i brže dele od složenih činjenica. Istina zahteva nijanse, što usporava prenošenje. Emocije pobeđuju tačnost na mreži.

Pročitajte u našoj galeriji mudre citate Karla Junga koji će vam pomoći da razumete sebe:

8. Zašto se ljudi plaše mraka?

U mraku nedostaju vizuelne informacije, pa mozak zamišlja moguće pretnje. Taj strah je ostatak evolutivnog mehanizma preživljavanja. Evolucija je noću favorizovala oprez u odnosu na radoznalost. Strah je postao adaptivan. Inteligencija uključuje uvid u sopstvene reakcije na strah. 

9. Zašto se najviše sećate neprijatnih trenutaka?

Snažne emocije, poput stida ili srama, jačaju pamćenje. Mozak označava stid kao društveno važan. Ta sećanja je teže izbrisati. Sram ostaje. Prepoznavanje toga pomaže u odvajanju pamćenja od značenja. Genijalno razmišljanje ne meša intenzitet sa važnošću. 

Ako znate odgovore na 11 pitanja možda ste genije Foto: Shutterstock

10. Zašto matematika kod nekih ljudi izaziva stres?

Rešavanje matematičkih problema aktivira centre za nagradu, ali i za frustraciju. Emocionalna reakcija je biološka, a ne znak slabosti. Genijalni umovi rade sa emocijama, a ne protiv njih. Logika nije hladna - ona je ljudska.

11. Zašto je neizvesnost toliko neprijatna?

Mozak teži predvidljivosti. Neizvesnost tera na stalno preispitivanje, što je iscrpljujuće. Anksioznost popunjava prazninu kada odgovori ne stižu. Kontrola se čini sigurnijom od istine. Psihološka istraživanja pokazuju da netolerancija na neizvesnost ograničava sposobnost rasuđivanja. Inteligentne osobe imaju tendenciju da duže trpe dvosmislenost. Udobnost neznanja je kognitivna prednost. Genije ne žuri sa zaključenjem - čeka jasnoću.

Ako vam je većina ovih odgovora delovala logično ili intuitivno, moguće je da vaš način razmišljanja prevazilazi prosečne okvire. Inteligencija nije samo znanje - već sposobnost razumevanja sveta oko sebe.

Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili fotografija/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i propisima Zakona o javnom informisanju i medijima.

BONUS VIDEO:

This browser does not support the video element.

Dr Vladeta Jerotić: Šta nikada ne treba govoriti i raditi Izvor: RTS planeta