Šta se dešava u vašem telu nakon raskida? Slomljeno srce nije samo metafora, vaš organizam se za ovo sprema

Slomljeno srce nije samo metafora - evo šta se zaista dešava u vašem telu nakon raskida.
Slomljeno srce nije samo metafora Foto: Shutterstock
  • Slomljeno srce nije samo metafora, već čitav niz fizioloških reakcija u telu.
  • Nakon raskida, čovek oseća da ga tuga bol u grudima, srce mu brže lupa, ne spava, ili ne jede ništa ili se prejeda.    

Slomljeno srce nije samo priča o emocijama. To je iskustvo koje uključuje celo vaše telo. I baš zato oporavak nakon raskida veze zahteva strpljenje, nežnost prema sebi i vreme koje je vašem organizmu potrebno da ponovo pronađe ravnotežu.

Kada kažemo da nam je neko "slomio srce", to može zvučati kao poetska metafora, ali vaše telo tu situaciju shvata veoma ozbiljno. Emocionalni bol nije samo osećaj koji lebdi negde u mislima. On aktivira čitav niz fizioloških reakcija koje mogu uticati na mozak, hormone, srce, pa čak i imunitet.

Drugim rečima, vaše telo prolazi kroz pravi mali biološki haos.

Mozak ne pravi veliku razliku između emocionalnog i fizičkog bola

Kada doživite odbacivanje, raskid ili gubitak osobe do koje vam je stalo, aktiviraju se isti delovi mozga koji reaguju kada osetite fizički bol. To znači da vaš nervni sistem doslovno registruje slomljeno srce kao povredu.

Zato tuga može "boleti u grudima". To nije umišljeno. Nije dramatizacija. To je neurološka reakcija.

Ova vrsta emocionalnog stresa aktivira amigdalu, deo mozga zadužen za obradu pretnji, što pokreće lančanu reakciju u telu kao da ste u opasnosti.

Slomljeno srce nije samo metafora Foto: Shutterstock

Kortizol vodi glavnu reč

Slomljeno srce gotovo uvek dolazi u paketu sa stresom. Kada ste pod emocionalnim pritiskom, telo počinje da luči veće količine kortizola, hormona stresa.

Povišen kortizol može dovesti do: ubrzanog rada srca, problema sa spavanjem, gubitka apetita ili prejedanja, napetosti u mišićima, osećaja iscrpljenosti i smanjene koncentracije.

Vaše telo prelazi u stanje pripravnosti, kao da mora da se brani od nečega. Problem je u tome što ta "opasnost“ nije fizička, ali reakcija organizma jeste.

Dopamin i oksitocin naglo opadaju

Ljubav je hemija. Kada ste u vezi, vaš mozak proizvodi hormone poput dopamina i oksitocina koji stvaraju osećaj povezanosti, zadovoljstva i sigurnosti. Nakon raskida, nivo ovih hormona naglo opada.

To može izazvati simptome koji podsećaju na apstinencijalnu krizu. Možete osećati nemir, prazninu, pa čak i fizičku nelagodnost jer se mozak pokušava prilagoditi novoj realnosti bez osobe koja je bila izvor tih "dobrih" hemikalija.

Zato često imate potrebu da proveravate poruke, društvene mreže ili da se prisećate zajedničkih trenutaka. Mozak traži svoju dozu.

Slomljeno srce nije samo metafora Foto: Shutterstock

Da, srce zaista može patiti

Postoji i medicinski termin poznat kao "sindrom slomljenog srca" ili stresna kardiomiopatija. U trenucima intenzivnog emocionalnog stresa dolazi do privremenog slabljenja srčanog mišića, što može izazvati simptome slične srčanom udaru, poput bola u grudima ili otežanog disanja.

Iako je najčešće prolazan, ovaj sindrom pokazuje koliko snažno emocije mogu uticati na fizičko zdravlje.

Pročitajte u našoj galeriji najlepši citate Gabrijela Garsije Markesa o ljubavi i životu:

Imunitet može oslabiti

Dugotrajan emocionalni stres može oslabiti imuni sistem. Možda ste primetili da se nakon raskida lakše razbolite, osećate umor ili vam je potrebno više vremena da se oporavite od prehlade.

To nije slučajnost. Telo troši energiju pokušavajući da obradi emocionalni stres, ostavljajući manje resursa za odbranu od virusa i bakterija.

Zašto vreme pomaže?

Kako vreme prolazi, mozak se postepeno prilagođava novoj situaciji. Hormoni se stabilizuju, nervni sistem se smiruje, a telo izlazi iz stanja konstantne pripravnosti.

Drugim rečima, ne navikavate se samo psihološki. Vi se oporavljate i fizički.

BONUS VIDEO:

This browser does not support the video element.

Dušan Blagojević - Kako da nađete ljubav Izvor: MONDO/Uroš Arsić

Ultra.ba/Sensa