Amiotrofična lateralna skleroza je ozbiljna neurološka bolest koja uzrokuje slabost mišića, invalidnost i na kraju smrt. Često naziva Lou Gehrigova bolest, po slavnom igraču bejzbola kojemu je dijagnostikovana 1939, navodi se na sajtu Centar zdravlja.

Ova bolest se pojavljuje kod 1-3 osobe na 100,000 ljudi. U velikoj većini slučajeva, 90 do 95 odsto, lekari još uvek ne znaju zašto se pojavljuje. U oko 5-10 odsto slučajeva bolest je nasledna.

Amiotrofična lateralna skleroza često počinje trzanjem mišića i slabosti u ruci ili nozi, ili nerazgovetnim govorom. Na kraju, bolest utiče na sposobnost upravljanja mišićima za kretanje, govor, hranjenje i disanje.

Rani simptomi amiotrofične lateralne skleroze su:

  • teškoće s podizanjem stopala i prstiju
  • slabost u nogama, stopalima ili gležnjevima
  • slabost ili nespretnost ruku
  • nerazgovetan govor
  • otežano gutanje
  • grčevi mišića i trzanje ruku, ramena i jezika

Bolest često počinje u rukama ili nogama, a zatim se širi na druge delove tela. Kako bolest napreduje, mišići postaju slabiji dok ne dođe do paralize. To na kraju utiče na žvakanje, gutanje, govor i disanje.

Da problem leži u sistemu recikliranja gradivnih proteina unutar neurona, utvrdili su američki stručnjaci s čikaškog Nortvestern univerziteta piše Tanjug a prenosi B92 22. avgusta 2011. godine.

Isti problem je u srži i nasledne i nenasledne forme ALS, kao i forme poznate kao ALS/demencija, utvrdio je čikaški tim.

Reč je o izostanku delovanja hemijskog jedinjenja ubikvilin2, čiji je zadatak da omogući reciklažu oštećenih proteina u neuronu. Kad ubikvilin2 ne funkcioniše, otpadne čestice nerecikliranih proteina se talože u ćeliji, izazivajući teška oštećenja.

Ovim otkrićem se otvaraju sasvim nove mogućnosti u traženju leka protiv rečene bolesti, ističe čikaški tim.

Od ALS-a u svetu boluje oko 350.000 ljudi, od kojih mnogi spadaju u mlađe odrasle osobe. Pacijenti progresivno gube snagu mišića, vremenom ostajući paralizovani ili nesposobni da govore, gutaju ili dišu.

Danas čuveni "Ledeni izazov" je medijska akcija pokrenuta 30. juna 2014. godine na američkom TV kanalu posvećenom golfu prvi put izvedeno polivanje ledenom vodom, a glavni mediji su je preuzeli sredinom jula.

Čuveni televizijski voditelj Met Lauer prihvatio je "Ledeni izazov" i izveo ga na programu televizije NBC, a prema navodima Njujork Tajmsa, od 1. juna do 13. avgusta je više od milion video snimaka šerovano na mreži Fejsbuk.

Od Lu Gerigove bolesti, inače, boluje slavni astrofizičar i kosmolog Stiven Hoking i to od svoje 21. godine. Kako piše Tanjug, a prenosi B92 7.januara 2012 godine, gotovo je neverovatno da je on doživeo 70. rođendan.
"Ne znam nikog ko je uspeo da tako dugo preživi", kazao je za AP Amar Al-Čalabi, direktor Centra za negu i istraživanje bolesti motornog neurona pri Kraljevskom koledžu u Londonu.

"Neobično je za pacijente obolele od ALS-a da tako dugo žive, mada postoje takvi slučajevi", izjavio je dr Rup Tandan, profesor neurologije na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Vermontu.

Štaviše, većina onih koji uspeju da se duže održe u životu dišu pomoću aparata, što nije slučaj i sa Hokingom.

Svakodnevno suočen sa bolešću, Hoking kaže da pokušava da ne razmišlja o svojim ograničenjima.

"Bolujem od Lu Gerigove bolesti praktično od punoletstva, pa ipak me to nije sprečilo da vodim veoma zanimljiv porodični život i da budem uspešan u svom poslu", napisao je na svom vebsajtu.

"Trudim se da vodim koliko je to moguće normalan život i da ne razmišljam o bolesti ili da žalim za stvarima koje zbog nje ne mogu da radim, a kojih i nema previše", naveo je Hoking.

Izvor: Lisa.rs