Pričešće se u pravoslavnojveri smatra za najlepši dar koji vernici mogu da dobiju od samog Boga. Veruje se da ovim postupkom čistimo dušu i telo, tako što dušu za pričešće pripremamo molitvom i dobrim delima, a telo postom.

Veče pred pričešće vernici odlaze na večernje bogosluženje i od ponoći ništa ne jedu i ne piju dok se ujutru ne pričeste. Smatra se da je neophodno pre pričešća obaviti ispovest kako bismo se naglas prisetili naših loših dela, izbacili iz duše negativne elemente i čistog srca pristupili svetoj tajni pričešća. Takođe, pre pričešće se čita molitva.

Tokom posta važno je razmisliti o odnosima sa drugim ljudima. Potrebno je da se prisetimo da li smo sa nekim u lošim odnosima, da li smo nekome učinili nešto loše i pokušamo da ispravimo tu negativnu konekciju. Zatražite oproštaj od osoba koju ste na neki način povredili, oprostite ljudima koji su vam učinili nešto loše i budite zahvalni onima koji vam daju ljubav i snagu.

Pričešće ili evharistija je najvažnija sveta tajna u hrišćanstvu, a smatra se da je ustanovio sam Isus Hrist na Tajnoj večeri. Vernici se pričešćuju tako što uzimaju hleb i vino (simboli za krv i telo Hristovo).

Nakon što ste se pričestili treba pročitati molitvu posle pričešća, ali i čuvati se od loših dela i ne ponavljati greške za koje ste se pre pričešća pokajali.

Prema pravoslavnoj veri pričešće se smatra važnim za spasenjeduše, odnosno za borbu protiv negativne energije.

U drugim religijama ne postoji ovakav vid pričešća, ali ustanovljen je post kao važan podvig u čišćenju duše i tela.

U budističkoj religiji takođe se praktikuje post kao sredstvo čišćenja duše i tela, ali su pravila posta drugačija. Tako budističi monasi i vernici praktikuju uzdržavanje od hrane u svetim danima (tokom praznika ili punog Meseca) od podneva do jutra. Tada je dozvoljeno samo piti vodu. S druge strane, postoji i blaža verzija posta kada se vernici uzdržavaju od čvrste hrane i piju određene napitke. Tokom perioda posta najvažnije je čistiti duh, a ovo se naročito odnosi na nenasilje prema bilo kojem živom biću.

U hinduizmu se posti za vreme mladog Meseca ili tokom određenih praznika. Način posta zavisi od pojedinca, pa se neki vernici uzdržavaju od hrane i pića tokom 24 časa, ali najčešće se praktikuje uzdržavanje od čvrste hrane uz dozvoljene napitke poput vode i mleka. Post se primenjuje radi pročišćenja duše i tela, kao vid žrtvovanja i da bi se povećala koncentracija tokom meditacije i bogosluženja. Tokom posta se ne jede meso, jer se veruje da u životinjama ima božanske energije, pa se najčešće preporučuje vegetarijanstvo.

Izvor: Lovesensa