U eparhijama SPC oko 240 parohijskih i manastiorskih crkava posvećeno je svetoj Petki, a u Beogradu je najposećenija kapela na Kalemegdanu gde se svake godine, posle liturgije u Crkvi Ružici koja je u neposrednoj blizini, organizuje litija u kojoj učestvuji vernici. Kalemegdanska kapela Svete Petke sagrađena je na izvoru vode za koju se veruje da isceljuje očne bolesti i u njoj se, kao velika svetinja, čuva mali prst svetiteljke.

Sveta Petka Trnova: neustrašiva Rimljanka Paraskeva simbol je ženske snage...

Prema narodnom predanju kapela na Kalemegdanu i crkva Ružica podignute su još u 15. veku za vreme despota Stefana Lazarevića, ali su i porušene u vreme turske vladavine. Današnja kapela i crkva, mesto hodočašća gde se svake godine na Petkovicu okupljaju mnogobrojni vernici, izgrađena je 1937. godine po projektu arhitekte Momira Korunovića.

Kapela Svete Petke je podignuta u periodu kada su mošti ove svetiteljke premeštene u Beograd. Njene mošti su prenete na molbu kneginje Milice Sultanu. Deo moštiju je prenet 1417. godine u kapelu koju je podigao nepoznati velikodostojnik iz Donjeg grada. Nakon turskog osvajanja Beograda 1521. mošti su odnete u Carigrad. Već 1641. godine ih otkupljuje moldavski vojvoda i prenosi u grad Jaši. Crkva Ružica i dalje čuva jednu časticu moštiju Svete Petke.

Nije poznato da li je pominjana kapela bila podignuta u blizini izvora, kao ova današnja. Ta prvobitna kapela je bila u obliku zemunice u koju se ulazilo niz stepenice. Zbog lošeg stanja, na inicijativu Patrijarha Varnave, na današnjem mestu je izgrađena i osveštana kapela na dan Svete Petke 1937. godine. Prilikom kopanja temelja pronađeni su ostaci nekog starijeg hrama i iskopane su brojne kosti vojnika poginulih tokom odbrane Beograda 1914 i 1915. godine.

Sveta Petka - zaštitnica žena, bolesnih i siromašnih...

U novosagrađenoj krstionici uz kapelu Svete Petke, obavljaju se krštenja vernika uz poštovanje izvornog hrišćanskog rituala - pogružavanjem. Praznik proslavljuju i beogradska crkve Svete Petke na Čukaričkoj padini i druge mnogobrojne crkve u Srbiji i drugim pravoslavnim zemljama koje veliko poštovanje ukazuju svetiteljki. Inače, hramove ovoj svetiteljki Srbi su počeli da zidaju još u doba Nemanjića. Najviše ih je bilo na Kosovu i Metohiji - kako po gradovima (Prizren, Priština, Peć), tako i po selima. Poslednji srpski despoti i despotice, takođe su mnoge hramove posvetili Svetoj Petki.

Izvor: Kurir/Wikipedia