U svim hramovima Srpske pravoslavne crkve kao i u mnogim pravoslavnim porodicama, 19. decembra se proslavlja praznik Svetog Nikole Čudotvorca, svetitelja koji umro na taj dan, 345. godine ove ere.

Arheografi smatraju da je lik Svetog Nikole odgovor na čežnju hrišćana za dobrim pastirom. Kako podseća Dimitrije Bogdanović, mornari ovog sveca prizivaju u buri baš kao što su apostoli nekada prizivali Hrista. Hrišćani su ga i za života smatrali svetiteljem jer je pomagao sirotima i tešio ucveljene.

Među brojnim legendama o dobročinstvima i čudima Svetog Nikole, posebno se izdvaja predanje da je upravo on povratio vid Stefanu Dečanskom, zbog čega je srpski kralj bogato nagradio hram u Bariju, u kojem su pohranjene mošti svetitelja.

Zaštitnik siromašnih, dece i mornara, Sveti Nikola je slavljen u narodu zbog svoje velikodušnosti a naročito običaja da svoja dobročinstva čini tajno, skriven od bilo čijih pogleda. Legenda da je poklone ostavljao deci u cipelice ili tajno kroz prozor, kao u priči o siromašnom ocu tri kćeri u Patari koje je spasao od bludništva kesama zlata, razvila se u modernu bajku o Deda Mrazu.

Pečat-prosfornik, ptice, grozd: šta znače ukrasi na slavskom kolaču (FOTO)...

Tako i danas lik ovog dobrodušnog deke predstavljamo u odelu crvenom kao ogrtač Sv. Nikole Mirotvorca, a u pravoslavlju se obeležava dvaput godišnje - uz decembarski Nikoljdan, slavi se i 22. maj, dan prenosa njegovih moštiju u Italiju.

Izvor: Lisa