1. Kratkoročna memorija traje 15-30 sekundi

Traje drastično kraće nego što ste mislili. Zapravo, maksimalno može da traje 30 sekundi. Ovo znamo zahvaljujući studiji kognitivne psihologije Lloyd i Margaret Peterson. Učesnici njihovog istraživanja je trebalo da zapamte niz od tri slova, na primer 'FZX'. Nakon tri sekunde tačnog redosleda je moglo da se seti 80 posto ispitanika, a nakon 18 sekundi samo 10 posto.

2. Logika

Ljudi često mešaju logiku i ono što im se čini normalnim. Evo testa za vas i nemojte se iznenaditi ukoliko vas mozak prevari:

Ispred vas su četiri kartice. Na jednoj strani imaju broj, na drugoj su obojene. Ono što vi vidite su broj 3, broj 8, crvena i braon boja. Koju kartu/karte morate okrenuti kako biste dokazali istinu iskaza da ukoliko karta pokazuje paran broj, ona je sa druge strane crvena? Odgovor je da morate okrenuti kartu sa brojem 8 i kartu koja je braon boje na poleđini. Ukoliko ste sve shvatili znajte da ste u manjini. Kada je Wason prvi put sproveo ovaj test 1968. godine, manje od 10 posto ljudi je bilo u ovoj grupi.

Ako vas šef nervira: 3 psihološka trika kojima ćete izbeći stres na poslu...

3. Okvir u koji stavljate razmišljanje

Način na koji percipirate problem, izjavu ili argument će uticati na to na koji će način ljudi da ga doživljavaju. Oni ne vole da čuju ni mali nagoveštaj negativnosti ili loših vesti. Ovo se dokazalo u studiji sprovedenoj 1981. godine u kojoj su ispitanici zamoljeni da zamisle da 600 ljudi boluje od smrtonosne bolesti. Rečeno im je da postoji tretman za izlečenje ali rizičan. Ukoliko ste odlučili da se lečite ovo su vam šanse: postoji 33 posto mogućnosti da se svi budu spašeni i 66 posto da niko ne bude.

Kada im je ovo rečeno, 72 posto ljudi je mislilo da je ovo dobar procenat verovatnoće. Ali je zatim stvari postavio ovako: postoji 33 posto mogućnosti da niko neće umreti i 66 posto verovatnoće da će svih 600 ljudi umreti. Nakon ovakve postavke samo 22 posto je mislilo da je to ipak dobra šansa.

PageBreak

8 čuda kognitivne psihologije: kada dete počinje da viri pod jastuk
Foto: Profimedia 8_cuda_kognitivne_psihologije_kada_dete_pocne_da_viri_pod_jastuk_1
Sami sebi stvaramo mnoga sećanja

Dakle, izjave su iste, razlikuju se samo okviri u koje ste ih postavili. Način na koji razmišljamo mnogo zavisi od termina koje koristimo.

4. Reflektor pažnje

Zapravo imamo dva para očiju. Jedne u realnom, a druge u virtuelnom svetu. Realni par se nalazi u našoj duplji, dok onaj drugi gleda van našeg vidokruga i bira na šta ćemo obratiti pažnju. Periferni vid se nalazi u drugom paru. Na primer kada pričate sa nekim, a zapravo pokušavate da pratite događanje ili osobu sa strane. Priholozi to nazivaju reflektor pažnje i njegovo kretanje se da izmeriti. Odnosno mi imamo moć da percipiramo i ne tako očigledne stvari oko nas i da u deliću sekunde promenimo pažnju ka njima.

5. Koktel efekat

Vid nije presudan kada je pažnja u pitanju, veliki udeo ima i sluh. Kao kada ste, na primer, na koktelu i podešavate glasove svih drugih osim osobe sa kojom razgovarate. Ili se trudite da podesite glas koji se obraća vama kako biste čuli par glasova iza vas. Studija iz 1950. godine je pokazala da mozak može razlikovati isti glas koji čita različite poruke u isto vreme.

6. Gde je patka?

Ako uzmete igračku u obliku patke u ruku i pokažete je detetu od godinu dana, a zatim stavite ruku pod jastuk i tamo ostavite igračku, a izvučete praznu ruku, dete će sve vreme tražiti patku u ruci i retko da će se setiti da pogleda pod jastuk. U ovom uzrastu deca se ponašaju kao da stvari koje ne mogu da vide i ne postoje.

Poznati dečiji psiholog Jean Piaget je zaključio: „Univerzum deteta je i dalje samo ukupnost slika koje proizilaze iz ništavila u trenutku akcije i vraćaju se u ništavilo kada se akcija završi." Nakon šest meseci dete će početi da gleda pod jastuk. Samo jedno u nizu čuda razvoja deteta.

Kako da uživate u svom poslu: da li je potrebno da ga menjate ili da ga bolje organizujete...

7. Lažna sećanja

Istraživanja su pokazala da ljudi sami sebi stvaraju mnoga sećanja. Prvenstveno se navodi studija koja je pokazala da je čak 50 posto ispitanika priznalo da ima lažna sećanja nakon uvida u stvarne događaje.

8. Kompetencija

David Dunning i Justin Kruger su u svojoj studiji dokazali da su ljudi koji su nesposobni najmanje svesni svoje nekompetentnosti. Sa druge strane, ista studija je utvrdila da su ljudi koji su najkompetentniji za nešto najviše svesni svojih nedostataka.

9. McGurk efekat

Mozak integriše informacije od svih naših čula i stvara iskustvo. Ovo je na brilijantan način otkrio McGurg 1976. godine. Studija je pokazala da čulo vida može da iskrivi našu percepciju sluha.

Izvor:  Biz life