Ova vežba je temelj svih ostalih vežbi disanja.

1. Jednominutna vežba.

Šezdeset sekundi se fokusirajte na disanje. Dišite normalno, vratite pažnju na svoj dah kad god da odluta, ali ne pokušavajte da promenite tempo disanja.

Kada istekne jedan minut zapitajte se kako vam je bilo, kako ste doživeli vežbu i da li ste primetili promenu raspoloženja.

2. Tridesetominutna vežba.

Uzmite papir i olovku. Isključite telefone, televiziju, radio i sve što bi moglo da vas ometa. Sat namestite da zvoni nakon trideset minuta. Sedite na stolicu i leđa naslonite na naslon.

Energetske vežbe za otklanjanje mentalnih blokada...

Pažnju usmerite na disanje i pokušajte da ispraznite um. Misli će vam dolaziti, ali ih nemojte zadržavati i nemojte se njima dugo baviti. Samo jednu po jednu misao zapišite na papir, opišite tu misao u jednoj ili dve reči i zatim je otpustite.

Kada vam sledeća misao padne na um, uradite istu stvar. Ako vam se pojavi misao da prekinete vežbu, tretirajte je kao i svaku drugu, odnosno zapišite je. Radite ovo trideset minuta.

Sada pročitajte misli koje ste zapisali i svrstajte ih u jednu od sedećih kategorija:

  • senzorne misli (zvučne, vizualne i mirisne)
  • misli o planiranju (popis obaveza, misli o željama i potrebama)
  • misli koje izazivaju anksioznost (brige ili samoomalovažavajuće misli)
  • sećanja
  • fantazije o nepostojećim situacijama, vezama ili događajima
  • zavidne, ljute, buntovne misli
  • preuzimanje (bilo koje misli koje niste mogli da izbegnete i koje su preuzele vežbu)

Cilj ove vežbe je da vidite šta vam se događa i odličan je pokazatelj vaših misli u različitim područjima. Ako osamdeset posto misli spada u kategoriju fantazije, imate izbor da to promenite, odnosno da počnete da primećujete ljude i situacije oko sebe.

3. Vežba samoposmatranja tokom neke radnje.

Kada sledeći put budete radili kućne poslove, koncentrišite se i u okviru toga što radite, mentalno snimajte svako osećanje, misao ili sećanje kako vam ulaze u glavu.

Zašto ne usporite baš sada? Šta trenutno vežbate?

Na primer: sada perem šoljicu, osećam toplu vodu, sada je stavljam na policu, razmišljam o bojleru koji se pokvario... Cilj ove vežbe je razvijanje sposobnosti samoposmatranja i koncentrisanja na to da živimo u sadašnjem trenutku.

Iz knjige "Kako ostati duševno zdrav", Filipa Perija.