Pariz, koji se ovih dana guši u visokoj koncentraciji po zdravlje opasnih čestica u zagađenom vazduhu, nije jedini grad u Evropi koji se hvata u koštac sa ovim problemom, prenosi Tanjug 15. marta 2014 godine. Rešenja naravno da ima i to više - od smanjenja brzine do "par-nepar" vožnje.

U Briselu, prestonici Belgije koja, takođe, beleži vrhunac zagađenja, brzina kretanja vozila po gradu je ograničena na 50 kilometara na čas na svim saobraćajnicama, uključujući i one na kojima je u drugim gradovima obično dozvoljeno preći 70 kilometara za sat vremena, piše francuski list "Figaro".

I na više deonica belgijskih autoputeva, naročito na onima koje vode ka prestonici, brzina vožnje je ograničena na 90 umesto na 120 kilometara na čas.

Ove mere, praćene besplatnim uslugama javnog prevoza, u Belgiji kao i u Francuskoj su privremene i primenjuju se samo kada nivo zagađenja vazduha dostigne maksimalne vrednosti, napominje pariski dnevnik.

Isti problem muči i London, koji je kao rešenje uveo "urbanu zamku" u centru grada, izuzev noću i vikendom, a koja je omogućila da se za 70.000 smanji broj automobila u britanskoj prestonici. Tokom dana, ulazak u centar Londona košta desetak evra, a kamere kontrolišu poštovanje te mere.

"I drugi gradovi, poput Milana u Italiji, uveli su ovu meru, zahvaljujući kojoj se saobraćaj u centru grada redukuje u proseku za 14 do 22 odsto", objašnjava Alfredo Sančez Vićente iz Evropske agencije za prirodnu sredinu.

Eksperti, međutim, upozoravaju da efekti londonske "zamke" na kvalitet vazduha nisu očigledni, pošto ta mera ima za posledicu, na primer, velike saobraćajne gužve na perifernim saobraćajnicama.

Poput gotovo 200 evropskih gradova, Berlin je, u borbi protiv zagađenja, uspostavio "zone niske emisije" (LEZ), odnosno zona u kojima se mogu kretati samo vozila koja ispuštaju male količine štetnih gasova.

Istu meru je 1996. godine uvela i Švedska, a površina na kojoj se ona primenjuje varira u zavisnosti od gradova, kao i tipovi vozila kojima je dozvoljeno da ulaze u te zone.

Generalno, ova mera podrazumeva kazne za teretne kamione, autobuse, ali i stare automobile koji su najveći zagađivači.

U nemačkoj prestonici, LEZ obuhvata površinu od 88 kvadratnih kilometara, a da bi u dozvoljenu zonu ušli, vozači automobila najpre moraju da kupe vinjetu koju moraju da zalepe na vidno mesto na šoferšajbni.

Ukoliko nemate odgovarajuću vinjetu, rizikujete da platite kaznu od 40 evra, upozorava "Figaro".

Sistem vožnje "par-nepar" prva je uvela Atina, još 1982. godine, a on podrazumeva da se tokom čitave godine, u prečniku od 23 kilometara kvadratnih, vozila čije se oznake na registracionim tablicama završavaju parnim brojem kreću samo parnim danima, dok ona sa neparnim brojem na kraju registracijskih oznaka mogu da cirkulišu isključivo neparnim danima.

Međutim, uticaj ove mere, koja se ne primenjuje u večernjim satima i vikendom, prilično je razočaravajući, delimično zbog toga što su taksisti na kraju stekli pravo da se kreću po toj zoni nezavisno od brojki na tablicama.

Pored toga, neki stanovnici su zaobišli ovu zabranu kupujući još jedan auto, čije im oznake omogućavaju da se voze svakoga dana.

U Francuskoj je uspostavljena samo jedna zona sa niskim emisijama štetnih gasova, i to u tunelu Monblan, primećuje francuski list.

U više od 30 departmana u Francuskoj izdato je maksimalno upozorenje zbog količine čestica zagađenja u vazduhu, što je primoralo vlasti da u periodu od petka ujutro do nedelje uveče u Il de Fransu, ali i Kanu, Ruanu i Remsu preduzmu hitne mere, kao što je besplatan javni prevoz, preneli su danas francuski mediji.

Veliko zagađenje štetnim česticama, koje u vazduh emituje industrija, grejanje na drva i naftu, kao i dizel motori pre svega u gradovima, posledica je povišenog vazdušnog pritiska i hladnog vremena.