"Ako bismo samo prestali da pokušavamo da budemo srećni, bilo bi nam prilično dobro" - Edith Wharton

Dragi prijatelji,

Ovih dana je prisutna velika pompa o sreći, kako biti srećan, osećati se srećan, o činjenju ovog, onog ili nečeg trećeg da bi se ostvarila sreća. Ljudi nam govore o tome šta bi trebalo da radimo da bismo bili srećni. Samoprozvani majstori prosvetljenja govore nam da kada bismo učinili samo jednu stvar, šta god ona bila, bili bismo srećni. Večno srećni.

To je sve sjajno i bajno. Svi živimo u slobodnom svetu gde možemo da odlučimo šta nas čini srećnim i koje korake treba da napravimo da bismo dostigli ovo popularno blaženstvo. Ipak, budući da sam radoznala, kad god postoji pompa o određenom fenomenu i njegovom uticaju na nas, naše živote i naše ponašanje, ja se dobro zamislim, i dugo i vredno razmišljam. Ne baš dugo kao neki akademici i filozofi iz davnih vremena, ali ovoga puta sam posvetila dosta vremena razmišljanju... I imam pitanje za vas - ako biste mogli da budete srećni do kraja života: da li bi to bilo dovoljno?

Da li bi bilo dovoljno biti srećan?

Moj lični odgovor na ovo pitanje je glasno NE! I nikako nije moja stvar da se mešam i propisujem kako da živite svoj život - to je u potpunosti na vama - ali volela bih da podelim sa vama moja razmišljanja.

PageBreak

Odložiti zadovoljstvo

Možda vam je poznat stari Marshmallow eksperiment. U njemu su mala deca bila stavljena za sto na kom je bio Marshmallow. Deca su imala dve opcije. Mogli su da pojedu Marshmallow odmah ILI da sačekaju petnaest minuta i dobiju dva Marshmallow-a kao nagradu.

Ispostavilo se da je ovaj eksperiment odlaganja zadovoljstva bio sjajan predskazatelj budućeg uspeha - u smislu obrazovnih postignuća, BMI i drugih indikatora srećnog i uspešnog života.E sada, postoji debata da li je Marshmallow eksperiment zaista merio sposobnost kontrole impulsa ili nešto drugo kao npr. sposobnost strateškog rezonovanja, ali je veoma dobro ilustrovao nešto:

Mnogi od najdragocenijih životnih momenata su rezultat borbe i žrtvovanja.

Nema ništa loše u osećanju sreće i prepuštanju sebe uživanju u momentima blaženstva i hedonizma. Ali, onima koji se trude da makisimizuju sreću i minimizuju momente izvan sigurne zone - mnogo zadovoljstava jednostavno nestane van domašaja.

Vidite, osećati se srećnim nije dovoljno da biste bili srećni!

Da bismo imali potpuno, trodimenzionalno iskustvo - treba da budemo ispunjeni. A da bismo bili ispunjeni, bitno je da imamo jasnu svrhu, da ostvarujemo značajne stvari, inspirativne veze pune podrške; treba da se osećamo voljenim, da volimo, treba da naučimo umetnost prihvatanja i veštinu bivanja u životnom toku i predavanja svemu onome što ovaj ciklus ljudskog iskustva zvani život, sprema za nas. Treba da slušamo svoju Dušu i da odgovaramo na njene zahteve. Duša i Duh znaju šta nam je potrebno, mi samo treba da obratimo pažnju, slušamo i sledimo.

Sa ovim na umu, pozivam vas da provedete neko vreme slušajući šta vaša Duša ima da vam kaže. Stvarno slušajte. Prepustite se svojoj Duši, pustite da vas vodi - i možda ćete naučiti par stvari o dugoročnoj, održivoj sreći, i šta treba ili ne treba da radite da biste krenuli putem koji mas može odvesti tamo (sreći).

Želim vam divnu nedelju i šaljem okeane ljubavi.

Vaš happy trener,

Lidija

Lidija Markovic Rosati, NLP Trener, Holistic NLP Trener, Hipnoterapeut, Master Neurostrateg, TimeLine terapeut, Life Coach, NLP Coach. Osnivač Holistic NLP centra u Nišu. Živi i radi na relaciji Velika Britanija - Srbija - www.momentum-strategies.com

Izvor: Momentum Strategies 2013