Na naš život duboki trag ostavlja način na koji doživljavamo sebe, svet koji nas okružuje i izražavamo osećanja. Svako od nas tokom života na stotinu puta doživi strah, stres, radost i osećanja ljubavi. Kada nam se dogodi nešto dobro, osećamo lakoću i radost. Sa druge strane, gubici i porazi izazivaju osećaj stresa, razočaranja i tuge.

Ali zamislite da ne možete da prepoznate ta osećanja, da ne znate da li ste srećni ili tužni, ili da ne znate kako da izrazite svoja osećanja? Možete li zamisliti koliko je to psihološko stanje zbunjujuće, a ono se u psihologiji naziva aleksitimija.

Pročitajte još:

Postoji 4 različita tipa anksioznosti: evo kako da ih odmah prepoznate

5 svakodnevnih mentalnih zamki koje morate da izbegnete: uspešni ljudi nikada ne prave ovakve greške

Poznati psiholog Viktor Frankl otkriva: ova tehnika donosi sreću i uspeh uvek i svuda

Aleksitimija (reč je izvedena iz grčkog jezika i znači "nema emocija kroz reči") i predstavlja teškoće sa prihvatanje i osvešćivanjem osećanja, kao i sa izraživanjem emocija. Predstavlja smanjenu sposobnost, ili u nekim slučajevima potpunu nesposobnost, povezivanja sa unutrašnjim emotivnimsignalima koje vam telo šalje.

Osobe sa ovim psihološkim problemom imaju teškoće sa saznanjem sopstvenih emocija, ne mogu kroz reči da opišu kako se osećaju, ali i ne razumeju osećanja drugih ljudi. Zbog toga su ovakve osobe često sklone socijalnojanksioznosti. Spolja deluju kao hladna i distancirana osoba, ali u dubini duše su vrlo emotivni i empatični, samo što to ne znaju kako da izraze. Zato ovi ljudi imaju veći rizik od anksioznosti, socijalne distance i usamljenosti.

Simptomi koji ukazuju na aleksitimiju:

  • Ne razumete kako se osećate iznutra. Kada vas drugi pitaju kako ste, osećate prazninu. Jendostavno ne možete da osvestite šta se događa u vašoj duši.
  • Uglavnom možete da kažete da li se osećate dobro ili loše, ali ne možete da konkretizujete svoja osećanja. N aprimer, kod negativnih emocija, niste svesni da li je reč o depresiji, brizi i tugi.
  • Odvojeni ste od sopstvenih potreba i želja
  • Teško vas je pratiti u komunikaciji
  • Fizički simptomi poput ubrzanog rada srca, otežanog disanja, glavobolje
  • Ograničena mašta
  • Ne možete emotivno da se otvorite čak ni pred porodicom i prijateljima
  • Izguili ste motivaciju
  • Konfuzija identita i nesigurnost u planove za budućnost

Ovo stanje može se dijagnostifikovati tokom terapije sa psihoterapeutom i psihologom, pa ukoliko osećate neke od navedenih simptoma, važno je da se obratite stručnom licu.

Aleksitimija je povezana i sa drugim psihološkim poremećaja i može se javljati uporedo sa njima:

  • korišćenje psihoaktivnih supstanci
  • postraumatski i stresni događaji
  • psihosomatski poremećaji
  • anskioznost
  • deporesija
  • poremećaj u ishrani
  • poremećaji ličnosti
  • opsesivno kompulzivni poremećaj

Lečenje aleksitimije

Pošto je povezana sa drugim psihološkim poremećajima, lečenje ovih poemećaja može pomoći u suzbijanju aleksitimije. Takođe, koristi se psihoanaliza, dijalektička bihevioralna terapija i mentalizacija koja se fokusira na ostavrenju veze između misli i emocija.

Porede psiholoških tehnika na psihoterapijama, stručnjaci vam mogu preporučiti i različite tehnike i vežbe koje možete sami isprobati. Na prrimer, pisanje dnevnika osećanja, upisivanje plesa ili kursa glume, slušanje emotivne muzike,čitanje romana u kojem su emocije glavna fabula, povezivanje osećanja sa drugim ljudima...

Aleksitimija nije nešto što ne možete da promenite, samo je važno da sebi date priliku, uz pomoć psioterapeuta i stručnog lica u koje imate poverenja, da povratite svoju emocionalnu stabilnost i živost.

Izvor: Lovesensa