Kako živimo u anksioznom svetu teško da možemo da ostanemo lišeni anksioznosti. U ovom izdanju vam predstavljamo odlomke iz knjige Rendi Taran “Emocije”. Saznajte koje su razlike između anksioznosti, straha i brige kao i da li postoji dobra anksioznost. I što je najvažnije, saznaćete kako da prevaziđete izazove koje nam anksioznost postavlja u dostizanju svakodnevne ravnoteže i zadovoljstva

Anksioznost ne izaziva razmišljanje o budućnosti, već želja da je kontrolišemo Halil Džubran

4 TEHNIKE ZA PREVAZILAŽENJE ANKSIOZNOSTI: Primenjujte ih svakog dana

Jeste li osoba koja oseća pritisak da sve obaveze upakuje u dvadeset četiri sata – jutarnje ludilo, projekti i rokovi, zaduženja posle posla, briga o računima, ćaskanje na društvenim mrežama, kratko spavanje i sutradan sve iz početka? Možda je vaša verzija malo drugačija, ali kreće se istim tempom – u najbržoj traci do potpune iscrpljenosti? „Otuđenost potpomognuta anksioznošću”, rečima Brene Braun, može biti pogodno tlo za razvoj navika koje nas otupljuju.

Znate i sami kako to ide: dođete kući, uzmete kokice, pileći batak, štanglu čokolade… jer ste previše umorni da biste postavili sto, a zatim usisate sve to bez imalo razmišljanja. Možda se iskradate u toalet tokom dana da biste se isplakali na miru, a zatim nabacite masku vedrog lica kako biste na površini delovali smireno i samo pregurali dan? Slažemo li se da život može izazvati anksioznost? Prema rezultatima istraživanja Nacionalnog instituta za mentalno zdravlje, poremećaji anksioznosti pogađaju 18,1% ljudi starosti preko osamnaest godina. To znači da samo u Sjedinjenim Američkim Državama više od četrdeset miliona odraslih pati od anksioznosti. Jeste li znali da, prema Svetskoj zdravstvenoj organizaciji, svaka trinaesta osoba u svetu pati od anksioznosti?

Čak i pored tolike tenzije, važno je zapamtiti da imamo izbore. Neki ljudi naučili su da prevaziđu i prilagode frenetična ponašanja koja dovode do anksioznosti. Možda su došli do tačke kada im tempo života više ne odgovara, pa usklađuju kurs sa svojim vrednostima. Znate li nekoga ko govori: „Primam mejlove ili poruke od devet ujutro do devet uveče i sve će morati da se prilagodi tome”?

Poznajete li osobu koja ima dovoljno hrabrosti da provede jedan dan dnevno bez elektronskih sredstava? Izbori: prezasićenost ili granice? Možda ćete reći: „To ne može da se primeni na moj život i sve ono što mi se dešava”, što je u redu – ponekad nije sve crno-belo. Ipak, nikad nemojte sumnjati da možete krenuti u tom smeru. Male promene ponekad mogu doneti velike koristi.

Dobra vest glasi: svakodnevna anksioznost i složeniji anksiozni poremećaji imaju visok procenat izlečenja. To je ohrabrujuće, samo po sebi. U stvarnosti, svako doživljava anksioznost s vremena na vreme. Od nas zavisi kako ćemo izaći na kraj s njom. Anksioznost, definisana kao „strah u odsustvu opasnosti”, najčešće podrazumeva određeni scenario u vezi s budućnošću. Većina ljudi ne zna da svakodnevna anksioznost nije uvek loša, kao što se misli. Anksioznost može biti zdrav odgovor na situacije, kao što su: pripremanje govora, polaganje ispita ili proživljavanje rastuće napetosti.

Opsesivno-kompulsivni poremećaj kod dece: zašto nastaje, koji su simptomi i kako pomoći detetu

Po svojoj prirodi, život je stresan, a pojavljivanje i nestajanje anksioznosti je njen najzdraviji izraz.

Veliku prednost nad svakodnevnom anksioznošću, kao i nad duboko ukorenjenim anksioznim poremećajima, pruža nam razumevanje o tome šta nam se dešava u umu i u telu. Ako smo svesni svega što proživljavamo, možemo naći najbolje načine da se izborimo sa određenom situacijom. Kratko rečeno – kad znamo više, možemo više i da uradimo. U ovom poglavlju istražićemo razlike između straha i anksioznosti, kao i između brige i anksioznosti. Iako nam se čini da te reči imaju slična značenja, odnose se na različita stanja. Proučićemo zdravu anksioznost i anksiozne poremećaje. Na kraju, predočiću vam dokazane načine za prevazilaženje ove nedovoljno razjašnjene emocije. Počnimo!

Razlika između straha i anksioznosti

Iako ih često stavljamo u isti koš, postoji razlika između anksioznosti i straha. Zvanična definicija glasi: „Strah je emocionalni odgovor na stvarnu ili doživljenu neposrednu opasnost, a anksioznost je iščekivanje pretnje u budućnosti.” Anksioznost je povezana sa situacijama koje se još nisu desile i ima raspon od uobičajene anksioznosti, kakva se javlja pre izlaska na ispit, do onesposobljavajuće
anksioznosti, kao što su napadi panike.

Iako se i strah može povezati s budućim događajima, često je instinktivna reakcija na suočavanje s pretnjom u sadašnjem trenutku. Posmatrajte ga kao alarm u vama koji vas štiti u zastrašujućim okolnostima. Ako vidite da vam automobil ide u susret, u vašoj traci i ubrzava; ako čujete nešto što podseća na pucanj iz pištolja; ako vam dete istrči na ulicu, nagazićete papučicu kočnice svom snagom… Preti vam opasnost u realnom vremenu i programirani ste da odgovorite na taj instinktivni strah, bez ikakvog planiranja, zapravo čak i bez razmišljanja. Iz potiskivanja straha nastaje anksioznost, teže uočljiva i neuhvatljiva emocija.

Izvodi iz knjige “Emocije”, Rendi Taran (Harmonija)