Trudimo se da budemo dobro raspoloženi kako znamo i umemo, ali ipak nas sve ponekad zahvati klupko negativnih misli, a odatle je samo korak do vrtloga osećaja težine u životu. Psiholog, autorka, i doktorka Keli Nef pomogla je mnogima sa ovim problemom, predloživši tri praktična načina za odmor mozga koji radi i više nego što bi trebalo...

1. Manje pričajte.

"Toliko je ljudi koji previše razmišljaju, posebno žena, koje kada imaju neki problem jednostavno ne mogu a da ne razgovaraju o tome iznova i iznova. Iako je u većini slučajeva dobro razgovarati o svojim brigama, nekada je to mnogo stresnije rešenje, posebno ako osoba sa kojom razgovarate takođe previše razmišlja, te onda zajedno diskutujete u najsitnije detalje figurativno proživljavajući negativne situacije. Može se čak dogoditi i da se toliko iznervirate da posle razgovora imate utisak da vam je teže nego što vam je pre razgovora bilo.

Umeće razgovora...

Kada se dva koruminatora krenu u raspravu, oboje su u situaciji da iz razgovora izađu sa većom dozom stresa nego pre samog razgovora, što i istraživanje pokazuje, a otuda i relativno novi konstrukt u psihologiji - ko-ruminacija. I zato, ako stvarno imate potrebu da razgovarate o onome što vas muči, uvek možete to da zapišete i tako sve "isterate" iz svoje glave. Kasnije vam se zapisane muke mogu učiniti smešne, jer nije bilo realnog razloga za muku već je sve začeto u mozgu koji isuviše radi. Meni je ovakva vrsta vođenja dnevnika izuzetno pomogla," kaže Keli.

2. Potrudite se da budete zauzeti.

"Ne znate šta da radite a da ne mislite? Pre svega, dišite kako bi umirili duh i telo. Zatim, ako biste voleli da radite i nešto energičnije - samo napred. Najbolje bi bilo u takvim situacijama kada bi mogli da radite nešto što je fizički zahtevno. Šetajte, radite jogu, idite na plivanje, trčanje... Sve ove aktivnosti će vam biti od velike pomoći, jer vam neće dozvoliti da se zaustavite razmišljajući o nečemu što će vam samo podići novo stresa i briga.

Budite aktivni od 9 do 5...

Ukoliko niste takav tip, nađite aktivnost koja vas isključivo mentalno održava u opuštenom stanju ali i ne dozvoljava da se upustite u loše stare navike prevelikog razmišljanja. Na primer, igrajte karte, crtajte, pravite nešto poput nakita, odeće, bilo šta. Možda otkrijete neki skriveni talenat što će vam pomoći da upoznate nove ljude, možda promenite karijeru, u svakom slučaju - skretanje pažnje na ovaj način će vam doneti više dobrog nego što bi previše razmišljanja."

3. Predajte se univerzumu.

"Kada brinemo, suštinski se nadamo da će nam 'svi konci bitu u rukama' odnosno da ćemo moći sami da kontrolišemo određene situacije. Želimo da se sve odvija tokom koji sami zamislimo, a ako ne bude tako, plašimo da će nešto poći naopako. U realnosti - ljudi imaju malo kontrole nad onim o čemu brinu (tuđem ponašanju, postupcima... ), a briga i preterano razmišljanje je neće povećati. Tako da imamo uvek dve opcije: možemo brinuti, a možemo i da prihvatimo sve tako kako je i da vidimo kako će se prirodno odvijati. Univerzum je od nas i mudriji i stariji, nije uopšte loša ideja da mu se i prepustimo.

Prepuštanje inače nije predaja, već samo odraz sposobnosti da budemo fleksibilni i ne plivamo uzvodno. 'Prepustite se' u smislu 'opustite se' i bićete upravo tamo gde bi i trebalo da budete", kaže Keli.