Svima nam se desilo da ponekad zaboravimo da platimo račun ili ga platimo u poslednjem trenutku pre isteka roka, i to je sasvim normalno jer nas obaveze nekada opterete i neke stvari prosto izgubimo iz fokusa. Međutim, postoje ljudi koji redovno odlažu plaćanje računa, a da to pritom nije zbog manjka novca u trenutku ili nekog sličnog razloga. Ovom temom pozabavili su se i psiholozi koji su ukazali na istraživanja, u kojima je, između ostalog, utvrđeno da iza ovakvog ponašanja ne stoje nužno lenjost ili zaboravnost, već način na koji se nosimo sa neprijatnim emocijama.

Šta je prokrastinacija i zašto odlažemo plaćanje računa

Zajednička osobina ljudi koji redovno čekaju poslednji trenutak za plaćanje računa jeste hronična prokrastinacija, odnosno navika da se obaveze odlažu čak i kada znamo da će nam to kasnije stvoriti dodatni stres.

Prema rečima psihologa, ovakvo ponašanje često je povezano sa izbegavanjem ponavljajućih, dosadnih ili neprijatnih zadataka.

Iako se na prvi pogled može činiti da je reč o lenjosti ili zaboravnosti, jedan od mogućih uzroka jeste teškoća u regulisanju emocija.

Kod odlaganja plaćanja računa nije uvek problem upravljanja vremenom, već vrlo često problem upravljanja emocijama. Osobe koje se ovako ponašaju često daju prednost trenutnom osećaju olakšanja, čak i kada su svesne da će im takva odluka dugoročno doneti više brige i neprijatnosti.

Evo kako se ovaj obrazac ponašanja ispoljava:

1. Izbegavanje neprijatnih osećanja

Plaćanje računa može da izazove različite negativne emocije – od zabrinutosti zbog finansija i neprijatnog osećaja kada novac odlazi sa računa, do obične dosade koju izazivaju administrativne obaveze.

Kako bi izbegla ta osećanja, osoba odlaže plaćanje i bira da se time pozabavi kasnije. Na taj način privremeno izbegava neprijatnost, ali problem ostaje nerešen.

U galeriji ispod pogledajte i japanske navike koje menjaju svest:

Japanske navike koje menjaju svest Foto: Canva

2. Trenutno olakšanje postaje nagrada

Kada zatvori aplikaciju za elektronsko bankarstvo ili odloži račun u fioku, osoba može da oseti trenutno olakšanje. Upravo taj osećaj može dodatno da učvrsti naviku odlaganja.

Mozak, na neki način, "nagrađuje" izbegavanje neprijatnosti, iako se stres često vraća kada se približi rok za plaćanje.

Tada se početna nelagodnost može pretvoriti u još veći pritisak, naročito ako postoji opasnost od dodatnih troškova ili drugih posledica.

Naizgled bezazleno odlaganje tako može da postane začarani krug: neprijatnost nas navodi da izbegnemo obavezu, izbegavanje donosi kratkotrajno olakšanje, a približavanje roka ponovo izaziva stres.

BONUS VIDEO:

02:46
Evo kako najviše da se uštedi na računima za struju tokom zime!  Izvor: Kurir televizija