Strasnim ponedeljkom počinje poslednja nedelja Velikog posta, odnosno sedmica na kraju koje se slavi najradosniji hrišćanski praznik Uskrs, piše Lovesensa.

Prema predanju u ovoj nedelji Isus Hrist je učinio velika dela, a jedno od najvažnijih je pobeda života nad smrti.

Dobila je naziv "strasna", jer se u ovoj sedmici posti i čitaju se pojačane molitve. Pravoslavni hrišćani veruju da u ovoj nedelji naročito treba biti umeren, a prema verovanjune treba da se čuju pesme jer se pripremamo za najtužniji praznik Velikipetak.

U ovim danima posebno se treba posvetiti dobrim delima i podsetiti sebe na prave vrednosti koje zaista greju dušu.

Na dan Velike srede veruje se da treba završiti sve poslove oko doma kako bi se pripremili za Uskrs. U Negotinskoj krajini postojalo je narodno verovanje da se na ovaj dan čupa biljka burjan za koju se verovalo da ima čarobnu moć i štiti od negativnih sila. Ova biljka se koristila kao prirodni lek u narodnoj medicini.

Jedan od rituala na Veliki četvrtak je u mnogim delovima zemlje prestao da se praktikuje, ali nekada su žene na ovaj dan odlazile na reku, palile sveće, stavljale ih na daske i puštale da plutaju niz reku. Ovaj ritual posvećen je dušama mrtvih.

Veliki petak je dan Hristovog stradanja i vernici se na ovaj praznik pridržavaju strogog posta. Običaj je da se na Veliki petak ujutru farbajuuskršnjajaja, a prvo crveno jaje koje ofarbate naziva se čuvarkuća i štiti dom cele godine od negativne energije.

Na Veliku subotu pravi se uskršnji kolač koji se ukrašava bosiljkom i utisnutim slovom. Takođe, ukrašava se i jajima koja se na dan Vaskrsa daju deci.

Sedmog dana Strasne nedelje slavi se Uskrs, najveći hrišćanski praznik. Običaj je da se na ovaj dan razbijaju jaja, a pobednik koji je razbio jaje potivniku, dobija njegovo jaje na poklon. Ovom prazniku se naročito raduju deca, a veruje se da na ovaj dan posebno treba veličati život i biti radostan.

Izvor: Lovesensa