Još
Izdanje: Potvrdi
Dodatno

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Danas je Sveti Jovan Bogoslov - ovaj običaj nikako ne treba da prekršite: stara narodna verovanja na važan praznik

Narodni običaji - 3 stvari koje žena ne treba da radi na praznik Svetog Jovana Bogoslova!

  Izvor: Foto: Shutterstock

Pravoslavnivernici u Srbiji 21. maja i 9. oktobra proslavljaju praznik Svetog Jovana Bogoslova, piše Lovesensa.

Prema predanju Jovan je bio jedan od omiljenih učenika Isusa Hrista, jer Isusa nije napustio tokom raspeća i obećao je da će čuvati Bogorodicu.

Nakon Hristovog Vaskrsenja, Jovan širi hrišćanstvo, ali iz mnogih zemalja bio je prognan. Nakon prognonstva na ostrvo Patmos, Jovan je napisao čuveno Jevanđelje i Otkrovenje.

Povezane vesti

Pravoslavni vernici dva puta u godini proslavlja ovog svetitelja i to: 9. oktobra kada se sećamo njegova upokojenja i 21. maja, jer se prema narodnom verovanju na taj dan iz njegovog groba širi neki čudesni prah, koji leči bolesne, koji je mirisan i lekovit.

Prema starom običaju danas ljudi teba da odmaraju od težih fizičkih poslova, a prema narodnom verovanju žene nikako ne treba da uzimaju u ruke makaze, igle i pletivo.

U nekim krajevima Srbije veruje se da nakon ovog praznika treba "praviti" venčanja.

Izvor: Lovesensa

procitajte-jos2
Izvor: Foto: Shutterstock

 10 božijih zapovesti sa pravoslavnim tumačenjima

Prva božija zapovest

JA SAM GOSPOD BOG TVOJ I NEMOJ IMATI DRUGIH BOGOVA UZA ME.

Ovo znači:

Jedan je Bog, i nema drugih bogova sem Njega. Od Njega dolaze sva stvorenja, Njime žive i k Njemu se vraćaju. U Bogu je sva moć i nema moći van Božje. I moć svetlosti, i vode i vazduha, i kamena jeste Božja moć.

Moć kojom mrav mili, riba pliva i ptica leti jeste Božja moć. Moć semena da raste i trave da diše, i čoveka da živi jeste Božja moć.

Sva moć je svojina Božja i sva stvorenja pozajmljuju svoju moć od Boga. Bog svakome pozajmljuje koliko hoće i uzima natrag kad hoće. Zato kad tražiš moći, traži je samo od Boga, jer Bog je izvor žive i strašne moći, i van toga izvora drugih nema.

I nemoj imati drugih bogova osim mene, zapoveda Gospod.

Na šta će ti drugi bogovi, ako imaš Gospoda Boga Savaota? Čim imaš dva boga, znaj, jedan od njih je đavo. A ti ne možeš služiti i Bogu i đavolu, kao što ne može jedan vo orati dve njive u isto vreme. Ne trebaju volu dva domaćina, jer će ga rastrzati; niti gori trebaju dva sunca, jer će je sagoreti; niti mravu trebaju dve kapi vode, jer će ga utopiti; niti detetu trebaju dve majke, jer neće imati nijedne. Ne trebaju ni tebi dva boga, jer nećeš biti bogatiji no siromašniji.

A ti ostaj sam sa tvojim jednim Gospodom Savaotom, u koga je sva moć, sva mudrost i sva dobrota, nepodeljena, neiscrpna, beskonačna. Njega jedinog poštuj, Njemu se klanjaj i Njega se boj. A kad Mu semoliš moli mu se ovako:

- Gospode Bože, Ti možeš imati bezbrojno mnogo stvorenja, no stvorenja Tvoja ne mogu imati više od Tebe jedinoga Boga svoga. Razagnaj, Bože dragi, sve moje ružne misli i snove o drugim bogovima kao što snažan vetar razgoni otrovni roj muva. Očisti moju dušu, osvetli je, raširi je,

Bože, i nastani se Ti jedini u njoj kao car u svojoj palati. To će mene podići, osnažiti, uljuditi, popraviti i osvežiti. Slava Ti i hvala, jedini istiniti Bože, koji se uzdižeš nad svima lažnim božanstvima kao visoka gora nad senkama u bari. Amin.

Druga božija zapovest

NE OBOŽAVAJ NIKAKAV LIK REZAN NITI IKAKVU SLIKU OD ONOGA ŠTO JE GORE NA NEBU ILI DOLE NA ZEMLjI, ILI U VODI I ISPOD ZEMLjE.

Ovo znači:

Ne obožavaj stvorenje kao stvoritelja. Ako si se već uzdigao na goru visoku, na kojoj si se sreo sa jedinim Gospodom Bogom, na što se obzireš na senke u bari pod gorom? Kad jedan čovek žudi da vidi cara i posle dugog truda uspe da izađe pred lice njegovo, na što se onda obzire levo i desno i gleda po slugama carskim? Možda se obzire levo i desno iz dva razloga: ili zato, što ne sme sam da stoji u prisustvu cara, ili pak zato, što misli, da mu sam car ne može pomoći?

No to još nije najcrnji greh. Najcrnji je greh, kad čovek obožava svoje sopstveno delo, napravu svoga mozga i svojih ruku. Divlji ljudi istešu sebi boga iz drveta, pa mu se onda klanjaju i mole. No divljim ljudima da se i oprostiti. Njihova divljina njih opravdava. Prema njima je pravi i večiti Bog milostiv i snishodljiv, te one molitve, koje oni upućuju svojoj napravi od drveta, On prima kao da su njemu upućene i šalje svoju pomoć i zaštitu neprosvećenoj deci svojoj.

Ako li jedan čovek usredsredi sve svoje misli i sve svoje srce na to da se digne nad drugim ljudima, da bude prvi, da prednjači pošto-poto, da se slavi od drugih, da se hvali od drugih, i ako smatra sebe boljim od svih ljudi, od svih stvari na nebu i na zemlji, onda je takav čovek sam sebi božanstvo, kome on žrtvuje sve. To je bolest duševna treće vrste.

Zaista, braćo, samo bolesne duše ne znaju za pravoga Boga. A zdrave su duše zdrave od svoga poznanja i priznanja pravoga i jedinoga Boga, koji je gospodar i vladalac svih rezbi i svih slika, i svih familija ljudskih, i svega zlata i srebra, i svih smrtnih ljudi na zemlji.

- Gospode Jedini, Tebe Jedinoga poznajem, priznajem i slavim: i kada mi dan otkrije svu krasotu Tvoju - kroz krasotu Tvojih dela - i kada se noć ogrne tamnim plaštom i ostavi mene samog s Tobom. AMIN.

Treća božija zapovest

NE UZIMAJ UZALUD IMENA GOSPODA BOGA SVOJEGA.

Ovo znači:

Kad se na nebu pomene ime Božje, nebesa se prigibaju, zvezde uvećavaju svoj sjaj, arhangeli i angeli počinju pevati: svjat, svjat, svjat Gospod Savaot, a svetitelji i bogougodnici padaju ničice. Ko se onda od smrtnih usuđuje pomenuti ime najsvetije bez trepeta duše i bez dubokog uzdisaja čežnje?

Kad je čovek na samrti, pominji mu koje hoćeš ime, nećeš ga ohrabriti niti mu mir duši povratiti. No kad mu pomeneš jedno jedino ime, ime Gospoda Boga, ohrabrićeš ga i povratićeš mu mir duši. I poslednjim svojim pogledom blagodariće ti na pomenu toga melemnog imena.

Kad čoveka iznevere srodnici i prijatelji, i oseti se sam u ovom beskrajnom svetu, i umoran na svom samačkom putu, pomeni mu ime Božje, i time kao da si mu dao poštapač otežalim nogama i rukama.

Kad navale na čoveka zli susedi, pa ga lažnim svedodžbama dovedu do okova i tamnice i pridobiju zle sudije za sebe a protiv pravednika, približi se stradalniku i šapni mu na uho ime Božje. Zaista u tom trenutku suze će poći na oči njegove, suze - mastilo nade i poverenja - i okovi teški učiniće mu se laki kao od lipova drveta.

Neki kujundžija seđaše u dućanu na tezgi i kujući neprestano upotrebljavaše ime Božje uzalud, ili kao kletvu ili kao uzrečicu. A hadžija neki slušaše sa ulice i duša mu se uzmuti. Pa viknu hadžija kujundžiju, da izađe napolje. A kad kujundžija izađe, hadžija se sakri. Vrati se kujundžija i nastavi kovati. Opet ga viknu hadžija, a kad kujundžija izađe, hadžija ćutaše i činjaše se nevešt. Vrati se kujundžija, malo srdit i nastavi kovati.

Opet ga viknu hadžija, a kad kujundžija izađe, hadžija opet ćutaše. Kujundžija, besan od ljutine, osori se na hadžiju:

- Vičeš li ti to mene, hadžijo i praviš šalu sa mnom kad ja imam pune ruke posla?

Odgovori hadžija mirno:

- Zaista, u Boga su punije ruke posla, pa si Ga ti više puta uzaludno viknu no ja tebe. Ko ima pravo više da se ljuti - Bog ili ti, kujundžijo?

A kujundžija se zastidi, vrati se u dućan pa podvi noge na tezgi i jezik u ustima.

Neka vam, braćo, ime Božje neprestano treperi, kao kandilo, u duši, u mislima i u srcu, no neka se ne diže do vrha jezika bez važnog i svečanog trenutka.

O prečudno ime Božje, kako si moćno, kako si lepo, kako si slatko! Neka bi umukla usta moja zanavek, ako bi te izgovorila nemarno, vodeno i uzaludno.

Četvrta božija zapovest

SEĆAJ SE DANA ODMORA DA GA SVETKUJEŠ; ŠEST DANA RADI I SVRŠI SVE SVOJE POSLOVE, A SEDMI DAN JE ODMOR GOSPODU BOGU TVOJEMU.

Ovo znači:

To znači da se radi šest dana, da se čini sve ono što pri-pada našem ovozemaljskom pozivu, a sedmi dan da se čuva kao SVETI za Boga tj. posvetiti ga za molitvu Bogu - u crkvi, za versku pouku i za pobožna dela.

U isto vreme Jevreji su praznovali subotu, a Hrišćanska Pravoslavna Crkva svetkuje nedelju - dan Hristovog Vaskrsenja, u čast i spomen na najznačajniji događaj,jer je Vaskrs praznik nad praznicima.

Ovo ne smete propustiti

Komentari 0

Vaš komentar je uspešno poslat i postaće vidljiv čim ga naši administratori odobre.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

Najnovije

Lični razvoj