Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas proslavljaju Spasovdan, odnosno praznik posvećen VaznesenjuGospodnjem, piše Lovesensa.

Spasovdan se još naziva i Danspasa. Prema verovanju ovaj praznik simbolizuje događaj kada se IsusHrist poslednji put javio svojim učenicima, a zatim se uzneo (vazneo) na nebo.

Spasovdan se uvek obeležava 40 dana nakon Uskrsa i uvek se praznuje četvrtkom.

Za Spasovdan se vezuju razni običaji i narodnaverovanja, a jedan od njih je da danas ne treba raditi teške fizičke poslove.

Krst je glavni deo rituala na Spasovdan. U nekim krajevima Srbije veruje se da danas svako treba od leksovih grančica da napravi krstić. Onda se taj krstić stavlja u dom i veruje se da će štititi porodicu i onoga ko ga je napravio čitave godine. Krst napravljen na Spasovdan prema narodnom verovanju predstavlja zaštitiu od negativne energije i mračnih sila.

Pre zore, na Spasovdan Krstonoše pohode zapise - osveštana stabla, najčešće hrastove ili neke voćke, mahom divlje kruške. Noseći barjake i krst, narod stiže pod stablo zapisa, kiteći ga vencima cveća i darujući raznim đakonijama.

Običaj je da se na Spasovdan pre doručka jedu jagode.

Prema narodnom verovanju, na Spasovdan ne treba spavati preko dana jer ćemo biti pospani cele godine.

Stari običaj je da se na Spasovdan treba okupati u moru ili reci.

Izvor: Lovesensa/Stil