Srpska pravoslavna crkva obeležava praznik svetitelja i velikog podvižnika hrišćanske vere Kirjaka Otšelnika koji je u narodu poznat i kao Miholjdan, vezan za smenu leta i jeseni. Prema narodnom verovanju, posle Miholjdana nastupa prava jesen koja je kalendarski već uveliko počela.

Sveti Jovan Bogoslov, najvoljeniji Hristov apostol: danom apostola Jovana počinju miholjski praznici...

Oktobarski topli dani vezani za ovaj narodni i verski praznik poznati su kao Miholjsko leto. Sveti Kirjak je rođen u Korintu krajem četvrtog veka i za života je smatran stubom hrišćanstva i uzorom monaških vrlina.

Čitajući Sveto pismo, veoma rano je počeo da se divi ustrojstvu spasenja ljudskog roda, a želja za duhovnim životom odvela ga je u Jerusalim, gde je stupio u manastir i dobio početna uputstva o monaškom životu. Boravio je u više manastira gde se, posvetivši se hrišćanskoj veri, i borio protiv jeresi. Predanje kaže da je bio krupan i snažan čovek, iako je ceo život proveo u strogom postu.

Pred kraj života boravio je u monaškoj obitelji Svetog Haritona, gde su monasi jeli jedanput dnevno, i to po zalasku sunca. Kirjaka su monasi poštovali kao iscelitelja i utešitelja bolesnih i nevoljnih. Poživeo je 109 godina i upokojio se 557. u pustinji gde je proveo starost i poslednje godine života.

U pravoslavnom kalendaru se na ovaj praznik pominje i osveštanje bazilike Svetog Mihaila u okolini Rima, što je i objašnjenje za naziv praznika. Sveti Kirjak je zaštitnik i slava mnogih srpskih domova. Slavi se u Boki Kotorskoj kao zaštitnik pomoraca, a u pojedinim srpskim selima održavaju se zavetine i organizuju litije.

Izvor: RTS