OBIČAJI ZA BOŽIĆ: kako se slavi najradosniji praznik
Foto: Profimedia pravoslavni_bozicni_obicaji_kako_se_slavi_najradosniji_praznik_bozic_3

Od kad se slavi Božić

Do četvrtog veka Božić sa nije proslavljao, jer rano hrišćanstvo nije pridavalo značaj telesnom rođenju, već im je krštenje predstavljalo vid duhovnog rođenja i početak puta ka hrišćanskoj vrlini i večnosti. Praznik i tačan datum, ustanovljeni su odlukom Nikejskog sabora 325. godine, nastajanjem hrišćanskog kalendara. Kao samostalan praznik, odvojen od Bogojavljenja, prvi put je proslavljen u Rimu 354. godine potiskujući do tada slavljeno Rođenje boga Sunca, praznik mnogobožaca. Po starom, Julijanskom, kalendaru Božić se proslavlja 25. decembra, a do pomeranja za 13 dana, dolazi 1582. posle reforme kalendara koju je sproveo papa Gregorije XIII. Usvajanjem Gregorijanskog kalendara, nastaje pojam računanja vremena po starom i novom kalendaru.

Pred Hristovo rođenje, rimski imperator Avgust, naredio je da se u rimskoj carevini obavi popis stanovništva, a svako je morao da se upiše u mestu gde je rođen. Bogorodica Marija, poreklom od cara Davida, krenula je iz Nazareta u rodni Vitlejem, sa mužem Josifom, u vreme kada je Isus trebalo da se rodi. Kasno uveče stigli su u Vitlejem, pa pošto nisu imali gde da prenoće, a nisu imali ni para za smeštaj, smestili su se u pećinu u okolini Vitlejema, u koju su pastiri za vreme nepogode sklanjali svoja stada. Te noći presveta Bogorodica „oprostila se svoga bremena", rodila je Isusa, a pošto su u to vreme samo pastiri bili budni, njima se ukazao anđeo i rekao im da je u pećini rođen Spasitelj sveta.

Oni su otišli u pećinu, uverili se u reči anđela, naložili vatru, da zagreju majku i dete i otišli slaveći Boga. Tada se nad zemljom izraelskom pojavila zvezda repatica, koja se nije kretala od istoka ka zapadu, kao sve ostale, već ka jugu, leteći veoma nisko, nad zemljom.Tri persijska mudraca, Gaspar, Valtazar i Melhior, videla su zvezdu, shvatili su pretkazanje da se rodio ugledan čovek, najverovatnije car, pa su krenuli da mu se poklone.

Kada su našli Mariju i Josifa sa malim Hristom, poklonili su se i darivali ga zlatom kao cara, tamjanom, kao Boga i smirnom, kao učitelja i prvosveštenika. Kada je judejski car Irod saznao za sve ove počasti, uplašio se da će mu novorođeni preuzeti presto, pa pošto nije znao kako da ga nađe, naredio je da vojnici u Vitlejemu pobiju svu mušku decu do dve godine starosti. Vojnici su po naređenju poubijali 14.000 dece, ali Josif je, po savetu anđela, na vreme odveo Hrista i Mariju u Misir (Egipat) i tako ga spasao pogubljenja.

Pravoslavni božićni običaji: kako se slavi najradosniji praznik - Božić

Deca su zbog svoje čednosti postala hrišćanski uzor odraslima. Crkva naglašava da se srcem i duhom treba preobraziti u dete da bi se ušlo u Carstvo Nebesko. Zato se deca za svoju dobrotu i poslušnost nagrađuju za Božić. Nekada su deca ostavljala svoju očišćenu obuću pored prozora da bi im Božić Bata unutra ostavio poklon. Međutim, zbog starinskog načina izražavanja, ovde se potkrala mala zabuna, jer ne postoji nikakav Bata, već je to arhaičan glagol „batati", što znači hodati, koračati.

Od ovog načina darivanja, nastalo je mnogo komercijalizovanih načina darivanja za Božić, pa se na zapadu pokloni ne kupuju samo deci, već svima u porodici i ostavljaju pod okićeno božićno drvo, koje na vrhu ima za ukras vitlejemsku zvezdu repaticu. Darove donosi Deda Mraz (Santa Klaus ili Sent Nikolas, tj. Sveti Nikola), koji nosi crvenu (kardinalsku) odeću sa belim krznom (mada se sve češće uzima u obzir i uticaj famoznog brenda „Koka-kole" u kreiranju njegove odeće).

OBIČAJI ZA BOŽIĆ: kako se slavi najradosniji praznik
Foto: Profimedia pravoslavni_bozicni_obicaji_kako_se_slavi_najradosniji_praznik_bozic_aps



Izvor: Gtokg