Dan posle Vrbice, odnosno Lazareve subote, pravoslavni hrišćani slave praznik Cveti kada se sećaju ulaska Hristovog u Jerusalim, šeste nedelje Velikog posta i nedelju dana pred Vaskrs, piše Lisa.
Na taj dan je Isus Hrist ušao u sveti grad jašući na magaretu, a narod ga je dočekao kao cara, prostirući svoje haljine i grančice drveća, noseći u rukama palmove grančice. Kroz narod se, naime, proneo glas da dolazi spasitelj, koji je vaskrsao Lazara.
U danima cvetne nedelje, u Srbiji je bilo uobičajeno da se narod kiti vrbom i koprivom. Vrba se smatra simbolom rađanja, pa su devojke opasivale šibljiku vrbe oko struka. Za koprivu se smatra da štiti seme u koje se stavi, a i da je jaka zaštita za porodilje kojima je stavljana pod jastuk.
Uoči Cveti devojke i deca bi odlazili u polja i brali cveće, pa postojao je i običaj da momak od cveća napravi buket, u kome se njegova osećanja predstavljaju različitim cvetovima.
Dnevni horoskop za 3. april 2025: Blizanci imaju potrebu da se osame, Vodolija reorganizuje životni prostor
Šta boja telefona govori o vama? Pobednici uvek imaju isti izbor, a najčešću biraju oni kojima je važna suština
Šta broj stana ili kuće govori o vlasniku? Numerologija otkriva da li na adresi živi intelektualac ili boem
“Zasadi drvo” – jedna vizija, šest godina, milion sadnica
Kako da gledate kroz ljude? Frojdova tehnika i danas radi, a zasniva se greškama koje svaki čovek često pravi