Kod pravoslavnih Srba 14. februar se slavi kao dan Sv. Trifuna, koji je poznat još pod nazivom Trivundan, Tripundan, Tripunjdan ili Trivunjdan. Prema verovanju, Sv. Trifun štiti i čuva vinograde i vinovu lozu dok vinogradari slave kao svog sveca i zaštitnika. To je dan kada se bude ljubav i proleće.

Pesma koja otvara srce i budi duboke emocije: Dragana Balić nam priča zašto je i kako kirtan moćan put do ljubavi

Usled običaja da se vinova loza orezuje, 14. februar je prvi dan u novoj kalendarskoj godini kada vinogradari odlaze u vinograd i orezuju vinovu lozu, uz odgovarajuću molitvu sveštenika. Sv. Tripuna zato još nazivaju i Orezač, Zarezojlo, Zarizoj itd. Prema verovanju, Sv. Tripun tog dana zabode ugarak u zemlju i zato sneg i led počinju da se tope.

Priča za 20 sekundi: voleti te znači tražiti smisao...

Vinogradarstvo i vinarstvo je na teritoriji sadašnje Srbije zastupljeno još od perioda bronzanog i gvozdenog doba, a najviše se vezuje za ime Marka Aurelija Proba, koji je vinovu lozu zasadio u predelu Fruške gore. Pravi procvat je vinogradarstvo i vinarstvo doživelo u vreme Nemanjića i nastavilo se do današnjih dana, uz uzlete i padove. Poslednjih dvadesetak godina trend "poštovanja" i slavljenja vina u našoj zemlji je u usponu, pa se tako širom Srbije održavaju razne manifestacije i festivali posvećeni vinu, tokom cele godine.

Vino, puno simbolika i značenja, kao privilegija bogova svoju dugu istoriju započelo je sa grčkim polubogom Dionisom (Dias - Zevs i nisos - sin), sinom Semele, smrtnice ljudskog roda i Zevsa, kralja bogova. Dionis kao simbol vina, uživanja, života i plodnosti, takođe je i simbol uskrsnuća jer je (nakon što su ga Titani usled gneva Zevsove žene Here rastrgli) ponovo rođen iz sopstvenog srca, ubačenog u majčinu utrobu. Lutajući, ovaj polubog upoznaje se sa vinom i čarima opijanja.

U rimskoj mitologiji poluboga Dionisa zvali su Bahus (odakle nam dolazi i naziv bahanalije). Kult Dionisa je u Rimu zabranjen zakonom koji je doneo Rimski senat 186. godine naše ere kako bi se stalo na put "bludu Dionisovih sledbenika".

PageBreak

Simbol ljubavi

Za razliku od prvobitne simbolike, u Starom zavetu vino dobija status svetog pića čije ispijanje čoveka približava duhovnom životu i pre svega Bogu, dok biljka - vinova loza - simbolizuje samog Isusa a list vinove loze vršeći moralizatorsku ulogu, pokriva Adamovu i Evinu golotinju, kao simbol stida i uzdržavanja od seksa, kako se navodi u Larousse "Malom rečniku simbola".

Bez obzira na teološka tumačenja i zabrane vino ostaje poznato kao piće koje sibolizuje ljubav, pa se neizostavno pije na venčanjima i drugim proslavama (kao što je rođenje deteta). Mladenci tradicionalno ispijaju vino još od perioda antičke Grčke pa sve do danas. "U Holandiji mladence služe vinom sa začinima pod nazivom "nevestine suze"; ono simbolizuje sreću i nedaće koji očekuju supružnike," navodi se u Larousse "Malom rečniku simbola".

Oko ovog simbola hedonizma i života, koji ima izuzetna antioksidantna svojstva, stvorila se čitava filozofija kombinovanja sa hranom, muzikom, cvećem... Ljubav i zanos u tečnom obliku inspiracija je mnogih umetnika, naučnika i filozofa a stara francuska izreka kaže: "U vodi vidimo svoj odraz. Ali, u vinu opažamo srca drugih." Stoga, bez obzira da li ste vernik ili ne, čistog srca podignite čašu u čast životu, ljubavi i vinu.

Izvor: Lovesensa