Da li želim da postanem majka? Kada želim da postanem majka? Imam li dovoljno dobre životne uslove da bih detetu pružila sve što mu je potrebno? Da li je partner onaj pravi? To su neka od pitanja koja mnoge žene danas postavljaju sebi. Majčinstvo je odavno prestalo da bude obavezni deo ženinog postojanja, a kamoli jedini smisao njenog života. Suočene s brojnim životnim izborima, ali i izazovima modernog sveta, žene odlažu roditeljstvo. Obrazujući se, napredujući u poslu, u želji za samostalnošću mnoge prevale tridesetu a da navedena pitanja još ne postave sebi. Prioriteti u njihovim životima drugačije su prirode.

Medjutim, biološki sat neizbežno kuca i pre ili kasnije žena ce se zapitati da li želi potomstvo. Što se kasnije to zapita, bice suočena ne samo s medicinskom cinjenicom da njena plodnost opada s godinama već i s neprijatnim porukama koje joj naše patrijarhalno društvo šalje: da se deca radjaju u dvadesetim. Zašto? Zato što je ženino telo tada na optimumu snage, vitalnosti i zdravlja, a njena jajašca na vrhuncu svoje moći, kao i njeni hormoni. Radjanje u dvadesetim podrazumeva da ćete još dugo, dugo imati energije, snage i zdravlja da podižete svog mališana. Ono o čemu se redje govori jeste to da smo u ranim dvadesetim često još nespremne za odgovornost koja dolazi s novim bićem. O životu znamo malo, nezrele smo i nismo stvorile uslove da bismo odgajale dete, a ni naši odnosi nisu uvek stabilni.

To, naravno, nije pravilo, ali zrelost svakako dolazi s godinama. Prema rečima stručnjaka, idealno bi bilo roditi izmedju 20. i 24. godine. Donedavno je i bilo najviše porodjaja u toj starosnoj grupi žena. No, stvari se menjaju, pa je tako 2007. prosečna starost prvorotki bila 27 godina. „Trend se menja i sve više žena odlaže majčinstvo za vreme kada može potpuno da se posveti detetu. Opšte gledajući, smanjio se broj porodilja u najmladjoj starosnoj grupi, a povećalo se radjanje posle 35. godine“, kaže dr Lovorka Vidović-Gajger, koja je i sama prvi put rodila u 40. godini. Danas je majka zdrave petogodišnje devojčice i tvrdi kako izmedju njene trudnoće i porodjaja i porodjaja 20-godišnjakinje nema nikakve razlike.

Prave godine

„Medicinske činjenice su nepobitne. „Medicinske činjenice su nepobitne. S vremenom ne starimo samo spolja već stare i naša jajašca, pa su mnogo veći izgledi za njihova oštećenja. Što smo starije, sklonije smo bolestima i hroničnim tegobama i sve to utice na činjenicu da posle trideset pete sve teže ostajemo trudne, a kad se to dogodi, veća je mogućnost spontanog pobačaja, prevremenog porodjaja, porodjaja carskim rezom ili teškog i produženog porodjaja nego kod mladjih žena. Nadalje, kod trudnica starijih od 35 godina češce se javlja trudnički dijabetes i visok krvni pritisak, kao i infekcije materice.

Veća je mogućnost urodjenih anomalija, pa je medju starijim trudnicama veći i procenat dece rodjene s Downovim sindromom i raznih komplikacija u neonatalnom dobu. Iako nam je dužnost da saopštimo sve te medicinske činjenice koje zvuče ozbiljno, u stvarnosti se takvi slučajevi dogadjaju u malim procentima, a većina trudnoća prodje normalno. Porodila sam puno žena i neke od njih bližile su se ili prevalile četrdesetu. Uglavnom su to bile uredne trudnoće koje su rezultirale zdravom decom. Zato lično potpuno podržavam radjanje u bilo kom dobu u kom se žena oseća spremnom da postane majka, a to joj dopušta zdravlje i njen reproduktivni sistem“, kaže dr Vidović-Gajger.

Iako smo svi pod utiskom da se zbog današnjeg načina života žene kasnije odlučuju za majčinstvo, dr Vidović-Gajger kaže da prošlost nije ništa drugačija. Naše majke i bake počinjale su da radjaju ranije nego današnje žene, ali su imale više potomstva, pa su najmladju decu dobijale podjednako kasno kao prvorotke danas. Ona navodi primer svoje porodice. „Moja majka rodila je u 39, a prabaka u 46. godini. Niko to nije smatrao čudnim“, otkriva naša sagovornica.

PageBreak

Životni uslovi


Naravno, kakva će trudnoća i porodjaj žene posle trideset pete biti najviše zavisi od njenog životnog stila i životnih uslova. Pokazalo se, naime, da žene koje su zdrave, u dobroj telesnoj kondiciji, i koje žive u dobrim socioekonomskim uslovima, odlično nose trudnoću i radjanje i posle 35.

„Nekada se podrazumevalo da žena mora da rodi. To je bio njen životni put, da se uda, rodi decu i bude vezana za kuću. Medjutim, stvari su se promenile. Žene sada imaju mogucnost da odlučuju o svom potomstvu i da ga planiraju kad njima odgovara ili, na kraju krajeva, da ga uopšte ne realizuju. Da se i to dogadja, potvrdjuje smanjivanje broja porodjaja iz godine u godinu. Iako, medicinski gledano, postoji optimalno vreme za radjanje, stvarnost je drugačija. Žene, naime, različito sazrevaju i svaka za iskustvo majčinstva postaje spremna u svoje vreme. A za radjanje svako doba ima i prednosti i mane, pa zato svaka žena sama treba da odluči kada je pravo vreme za nju“, kaže naša sagovornica.

Pomoć medicine

Zato, ako i vaš sat otkucava ili ste u mladjim godinama, ali želite da iskoristite sve što život nudi pre nego što se prihvatite najozbiljnije uloge u životu, odahnite. Jer iako živimo u društvu koje bez zadrške postavlja pitanje “šta čekaš”, vaše je legitimno pravo da čekate pravo vreme. I iako vas medicina upozorava na rizike, ista ta medicina pomoći će vam da trudnoća i uoči četrdesete protekne u najboljem redu. Pregledi i testiranja koje će uraditi ginekolog daće vam uvid u stanje vašeg ploda kako biste saznali da li postoje komplikacije ili anomalije zbog kojih dete ne bi moglo da ima normalan život (a tada medicinska komisija ženi može da dâ mogućnost da pobaci).

Ako vam ne ide prirodnim putem, može vam pomoći medicinski potpomognuta oplodnja, za koju se zakonski okviri upravo menjaju, pa će žene uskoro tom zahvatu moći pristupiti i posle 38. godine (što je bila dosadašnja granica). Već i sam zdrav razum pokazuje da se mama može postati i u četrdesetim.

Lak porodjaj

„I ja sam bila upoznata s rizicima trudnoće u četrdesetim, ali sam se i tokom trudnoće i posle nje osećala odlično. Radila sam i operisala do 20. nedelje trudnoće, a porodjaj je bio besprekoran. Ne preterujem kada kažem da sam u njemu uživala“, kaže dr Vidovic-Gajger i svojim primerom pokazuje kako 40-godišnjakinje ne moraju nimalo zaostajati za 20-godišnjakinjama kad su majčinski potencijali u pitanju. Za kraj nam je ispričala zanimljivu biblijsku priču koja govori da je oduvek bilo i mladih i zrelih rodilja.

„Da stare prvorotke nisu ništa novo, uči nas i Jevandjelje po Luki u kojem se opisuje Jelisaveta, majka Jovana Krstitelja, koja je bila nerotkinja u poznim godinama, a njen suprug Zaharije starac. Božjom milosti postali su roditelji. Posebno me je dirnuo susret dveju trudnica, mlade Marije koja je nosila Isusa i njene rodjake Jelisavete, stare trudnice koja je nosila Jovana Krstitelja. Iako je razlika u godinama bila velika, ishod obe trudnoce zaista je bio božanstven“, zaključuje dr Vidović-Gajger. 

„Onoga trenutka kad se rodi dete, radja se i majka. Ona pre toga nije postojala. Postojala je žena, ali majka ne. Biti majka sasvim je novo iskustvo.

Osho