Ekskluzivno za Sensu, Katarina Stradner – koordinatorka programa BINA (Beogradska internacionalna nedelja arhitekture) šetnji svojim inspirativnim rečima budi želju za putovanjem, upoznavanjem i otkrivanjem sveta, ali i sebe u svetu:

„Rimski filozof i teolog sveti Avgustin rekao je „Svet je knjiga, a oni koji ne putuju, čitaju samo jednu stranicu.” Ponekad nije potrebno preći mnogo kilometara da biste se osetili kao putnik. Gradovi u kojima živimo skrivaju velika blaga pored kojih svakodnevno prolazimo, a da nismo ni svesni njihove vrednosti. Upoznajući sopstvenu kulturu, korak smo bliže spoznaji nas samih, našeg identiteta i porekla. Poznato je da arhitektura igra veoma važnu ulogu u oblikovanju životnog prostora, ali neretko je priroda ta koja uslovljava njen izgled. Sadejstvo arhitekture i prirode stvara neverovatne topografije koje umiruju um i oplemenjuju duh. Beogradska internacionalna nedelja arhitekture zato za vas izdvaja 5 šetnji na koje se morate prijaviti.”

Čarobna melodija za smirenje i unutrašnji mir: ova umirujuća muzika pomaže da uspostavite ravnotežu

1. ALEJAMA NOVOG GROBLJA 

Najmirniji i najtiši prostor Beograda na kom mnogi velikani srpske istorije snivaju večni san, danas, posle više od jednog veka postojanja, Novo groblje predstavlja istorijsko-spomenički memorijal od posebnog značaja za nacionalnu istoriju i kulturu. Šetnja će početi od ulaza u Novo groblje i obuhvatiće obilazak glavnih aleja, pojedinih skulptoralnih dela i grobova znamenitih ličnosti. Posebna pažnja biće posvećena sledećim prostornim celinama: Arkadi, Aleji velikana, Aleji zaslužnih građana, Aleji streljanih rodoljuba, kao i arhitekturi i istorijatu Crkve svetog Nikole, Kapeli vojvode Radomira Putnika, Srpskoj kosturnici branilaca Beograda 1914. – 1918. godine, Ruskoj kosturnici i Iverskoj kapeli.

2. SAVSKE OBALE I ONO ŠTO IH SPAJA

Savska obala je najinteresantnija i najintrigantnija zona srpske prestonice. Debele naslage istorije, kulture i politike Beograda doživljavaju nova čitanja i iskušenja grada na vodi, koji nastavlja ideološke diskurse prethodnih slojeva. Modernistički Beograd, umnogome zasnovan na topologiji i vrednostima prostora koji svojim tokom oblikuje najveća reka Balkana, etalon je raznovrsnih i, najčešće, raznorodnih praksi naših arhitekata, urbanista i političara. Vožnjom brodićem rekom Savom upoznaćete se sa slojevima istorije koju njena obala krije, i nekim od najznačajnijih modernističkih arhitektonskih ostvarenja iz jedinstvene vizure.

3. IZLET IZ BEOGRADA: SPOMEN-MUZEJ „21. OKTOBAR” U ŠUMARICAMA

U sklopu memorijalnog parka „Kragujevački oktobar” arhitekti Ivan Antić i Ivanka Raspopović projektovali su zgradu muzeja (1968-1975), koja će da seća na kragujevačku tragediju iz perioda Drugog svetskog rata. Spomen-muzej projektom objedinjuje visoku skupinu vertikalno usmerenih paralelopipeda u koje dnevno svetlo dolazi sa velike visine, zenitalno, što je ideja koja je arhitekti došla direktno iz iskustva osvetljenja crkava. U crkvi se čovek moli bogu, a dok se moli gleda u nebo očekujući spas ili izbavljenje, tako da se arhetipska ideja duhovnosti prenosi i na projekat Muzeja u Šumaricama. Takođe, piramidalna silueta muzeja, njegova fina i nesimetrična struktura, sadrži i kodove tradicije, i to najznačajnije crkve srpsko-vizantijske stilske grupe – Gračanice.

4. AVALSKI TORANJ –sada i uvek …

Avalski toranj predstavlja jedan od karakterističnih repera u veduti Beograda. Autorsko je delo arhitekata Uglješe Bogunovića i Slobodana Janjića iz 1965. godine. Remek-delo arhitekture i konstrukterstva, odlikuje se naglašenom arhitektonikom koja je na liniji, za ono vreme, inovativnih oblikovnih traganja na granici skulptorskog pristupa. Položaj na vrhu Avale, izabran zbog tadašnjeg nivoa televizijske tehnologije, učinio je ovu građevinu nezaobilaznim delom prizora ulaska u Beograd sa svih strana; uz to, pogled koji se pruža sa njegove panoramske terase jedinstven je po prizorima koje nudi. Toranj je, zbog svega toga, postao jedan od temeljnih elemenata identiteta grada čijim pristupom dominira.

5. MUZEJ SAVREMENE UMETNOSTI

Muzej savremene umetnosti smešten kraj obale reke, u prostranom parku nedaleko od Ušća, baštini dela srpske i jugoslovenske umetnosti 20. veka, od svog otvaranja 1965. godine do danas. Posle dugotrajne i sveobuhvatne rekonstrukcije objekta (od 2007. godine), zablistao je u punom sjaju krajem 2017. godine. Time je Muzej praktično otpočeo svoj „drugi život”, tehničko-tehnološki osavremenjen, funkcionalno unapređen, uz poštovanje osnova postulata estetike zacrtane projektom – konkursnom pobedom arhitekata Ivanke Raspopović i akademika Ive Antića. Danas pod novim ruhom povećanim kapacitetom pruža uvid u četiri zbirke – slikarstvo, skulpturu, grafiku i crteže, odeljenje za umetničku dokumentaciju, kao i atelje za konzervaciju i restauraciju, koje će prijavljeni šetači imati prilike da vide.

Izvor: Lovesensa