Drina je jedna od najlepših reka Balkana. Rađa se u Crnoj Gori u zagrljaju Tare i Pive i hita ka Savi kojoj se predaje kod sela Sremska Rača. Pre 16 vekova namenili su joj ulogu granice između Zapadnog i Istočnog rimskog carstva. Danas deli države Srbiju i Bosnu i Hercegovinu. U većem delu svog toka ova izrazito planinska reka, visokih kanjonskih litica (među najvišim u svetu), delimično je ukroćena hidroelektranama Višegrad, Perućac i Zvornik, ali koliko god je ljudi delili, presecali, krotili, ništa ne može izbrisati njeno smaragdno zelenilo zbog koje ju je narod odavno prozvao Zelenika.

Na svakom kilometru njenih obala, život je bujao vekovima. U srcu podrinjsko-jadarskog kraja nalazi se simpatična varošica Loznica, koja je dobila ime po nekada mnogobrojnim vinogradima. Smeštena je pored same Drine, preko puta Zvornika, između tri planine - Gučevo, Boranja i Cer, i u neposrednoj blizini tri banje - Banja Kovinjača, Banja Badanja i Radaljska banja. Nedaleko su i Zvorničko i Radaljsko jezero, etno kompleks Tršić, manastiri Tronoša, Čokešina i Sveti Nikolaj, ostaci starih gradova i utvrđenja - Vidojevica, Kosanin grad, Trojanov grad, Koviljkin grad, Soko grad, kao i stare crkve brvnare u Dobrom potoku kod Krupnja i Orovici kod Ljubovije. U samom gradu nalaze se dve galerije koje je zaista vredno posetiti - galeriju - legat našeg velikog slikara Miće Popovića i galeriju Mine Karadžić.

Ono što je za Beograđane Avala, to je za Lozničane Gučevo, šumovita planina gusto obrasla grabom, bukvom, javorom i bagremom. Markiranim pešačkim stazama se stiže do vrha (780 metara) sa koga se, pored spomenika-piramide ovde izginulim ratnicima u prvom svetskom ratu, pruža upečatljiv pogled na vijugavu Drinu, Loznicu i Banju Koviljaču. Na samo stotinak metara odatle, nalazi se restoran "Vidikovac" u kome se mogu izjamiti i sobe, ali i nekoliko drugih vajata lepih imena "Ruža", "Trešnja" i "Lipa" gde gurmani mogu uživati u tradicionalnim jelima od jagnjetine, gučevskom čobancu, kajmaku, uštipcima, kačamaku, domaćim lepinjama i staroj domaćoj rakiji.

PageBreak

Staza ljubavi

Ako posetite loznički kraj, preporučujemo vam da obavezno svratite do sela Runjani i prošetate "Stazom ljubavi". U prostranom, negovanom bagrenjaku smešteno je malo etno-selo "Dolina bagrema", a staza ljubavi nosi ime Ruže Todorove, prve ljubavi i velike inspiracije Vuka Karadžića. "Staza Ruže Todorove" je oivičena bagremom i ružama od čijih latica se sprema domaći ružin sok za posetioce.

Tvorac staze i "Doline bagrema", Čedomir Subotić, kaže da je ova staza zamišljena kao mala oaza podsećanja na večnu snagu ljubavi koja nas uvek može nadahnjivati za velike poduhvate. "Želeli smo da ljude podsetimo na prave vrednosti koje će uprkos današnjem haotičnom životu uvek opstajati."

Spomen kompleks "Selo Tršić" kod Loznice treba posetiti ne samo zbog sećanja na našeg velikog reformatora jezika i pravopisa Vuka Karadžića koji je u ovom selu rodjen i čija kuća je pretvorena u spomen-dom (izvorna kuća je spaljena do temelja u srpsko-turskim ratovima,a današnja kuća je potpuna replika nekadašnje), već i zbog uživanja u ambijentu pravog sela dinarskog tipa iz 19. veka.

Ceo kompleks predstavlja muzej na otvorenom sa već skoro zaboravljenim seoskim objektima kojima danas jedva da znamo namenu, a bez kojih se nekada nije mogao zamisliti život: ambari, čardaci, kačare, vajati, drvena crkvica, sagrađeni su od kamena i drveta po građevinskim običajima od pre dvesta godina i bude neku toplinu čak i u onima koji nikada nisu provodili vreme kod na selu kod baka i deka. U kućama su smeštene biljna apoteka, dućan proizvoda domaće radinosti, Vukova galerija, Dom knjige i Muzej Vukovih sabora. Već punih 80 godina, maleno selo Tršić svake godine na Vukovom saboru okuplja na hiljade posetilaca zemlje i inostranstva. Šezdesetih godina je između reke Žeravije i brda Mala Bobija izgrađena velika pozornica na kojoj se svake godine odigrava program Sabora.

Lekovitost vode Banje Koviljače ili "Podrinjske lepotice" kako joj tepaju meštani, jedne od najstarijih banja u Srbiji, bila je poznata još u rimskom periodu, a tokom turske vladavine, viđeniji Turci su sa svojim porodicama redovno dolazili na njene izvore i vremenom se, još u 18. veku, oformilo prirodno lečilište pod vedrim nebom. Danas Banju krasi ogroman, lepo uređen park koji se prostire na 40 hektara i poznata banjska dvorana "Kur-salon". Ova atraktivna zgrada je sagrađena 1930. godine pod pokroviteljstvom Aleksandra Prvog Karađorđevića i bila je u ono vreme izuzetno raskošna dvorana za prijeme i balove, a i danas pleni pažnju svojom elegancijom. Upravo zahvaljujući Karađorđevićima koji su ovde provodili dosta vremena, poznata je kao "Kraljevska banja". Zbog svojih lekovitih voda, lepe arhitekture, prelepog parka sa mnogo šetalačkih stazica, dosta smeštajnog kapaciteta, odlične gastronomske ponude kao i duha prohujalog vremena koji lebdi nad njom, jedna je od najposećenijih banja u našoj zemlji.

PageBreak

Sunčana reka

Na deset kilometara od Loznice, na samoj obali Drine, pre nekoliko godina je izgrađen veliki turistički kompleks "Sunčana reka" koji svakako treba posetiti ako prolazite kroz ovaj kraj. "Ulice" su dobile imena neobična imena kao što su "Ulica drinskih vetrova" ili "Robert de Niro".

Kada je ovaj čuveni glumac kao mladić putovao auto stopom kroz Srbiju, put ga je naneo i na obale Drine gde je kampovao. Zadivljen lepotom naše Zelenike, svojoj ćerki je dao ime Drina. Šljunkovita plaža koja delimično duboko zadire u reku, dobila je ime "Šotrina plaža", kao zahvalnost reditelju Zdravku Šotri koji je upravo na ovom mestu, snimio špicu i neke kadrove za popularnu seriju "Greh njene majke".

Nad samu plažu nadnose se drvene galerije na kojima je smešten ugodan bar. Srce naselja je restoran sa velikom baštom pod granama stoletne vrbe, oko koga su razmeštene kućice brvnare za smeštaj gostiju, pečenjara, otvoreno ognjište, moderni sportski tereni za tenis, odbojku na pesku i košarku, zabavni park za decu, muzej "Drina kroz vekove", ergela konja (organizovana je škola jahanja i vožnje fijakerom), trim staza, sala za pilates i vežbanje. Zbog mnogo sadržaja na velikom, bezbednom prostoru, ovo turističko naselje je naročito omiljeno izletište za porodice sa decom.

Posebna poslastica koju tim "Sunčane reke" nudi gostima su avanturistički izleti sa vodičima po celom podrinjskom kraju. Osmišljeno je desetak lakših ili težih avantura u skladu sa željama grupe: celodnevni izlet do Đurđevog grada u Zvorniku i Zvorničkog jezera, splavarenje Drinom sa piknikom na pustom ostrvcetu uz harmoniku i pečenje, vožnja kajaka po Zvorničkom jezeru, treking kroz izuzetno živopisan kanjon reke Trešnjice koji je zaštićen rezervat prirode i stanište beloglavih supova, izleti do vrha Gučeva, pešačenje ili jahanje do Mačkovog kamena na Boranji, brdsko-biciklističke ture po okolnim brdima, i za najhrabrije - paraglajding letovi od vrha Gučeva do same "Šotrine plaže". Jutarnji časovi se mogu iskoristiti i za rekreativne vežbe na livadama i plažama koje vode stručni treneri.

S obzirom na to da su staze po brdima dosta dobro obeležene i ne previše zahtevne, veliko uživanje pružaju i samostalne šetnje ili vožnje biciklom do vrha Kam, planinarskog doma "Šarena bukva", Bukovog potoka, Gučevskog izvora ili Radaljskog jezerceta.

U neposrednoj blizini Tršića, ušuškan između dva brda koje preseca potok a okružen nepreglednim šumama, nalazi se manastir Tronoša. Smatra se da je izgrađen krajem 13. veka, a kao ktitor se spominje kraljica Katarina Nemanjić, žena kralja Dragutina. Tronoša je delila sudbinu mnogih srpskih manastira; često je spaljivana - pre pet vekova su je spalili Turci, a poslednji put krajem drugog svetskog rata. Manastir je potpuno obnovljen osamdesetih godina prošlog veka zajedno sa "Česmom Jugovića" posvećenom starom Jug Bogdanu i devetorici braće Jugovića koji su, kako legenda priča, na istom mestu, pred polazak u Kosovski boj, sagradili prvu česmu.

U blizini manastira se nalazi i etno selo "Tronoški vajati" sa autentičnim objektima narodnog neimarstva prenetim iz sela jadarskog kraja. U dvanaest rekonstruisanih objekata smešteni su vajati za noćenje, tkačnica, vodenica, krčma, pečenjara, pušnica, prodajna galerija proizvoda starih zanata, ispovedaonica i restoran sa tradicionalnim jelima spremljenim u zemljanim posudama.

A u selu Radenkovača, na proplanku okruženom gustom četinarskom šumom, šćućurilo se još jedno mestašce romantičnog imena: "Krčma u planini". Tri sobe, kupatilo, čajna kuhinjica - ali i velika bašta sa roštiljem i baštenskim garniturama za goste, biblioteka od 3000 knjiga, i izvor planinske vode blizu kuće - idealno skrovište za one koji bi da bar na vikend pobegnu iz gradskog žrvnja.