Zaista je mnogo razloga za posetu Ohridskom jezeru (makedonskom moru) i gradu Ohridu, a plaže i kupanje (iako je voda vrlo čista a plaže šljunkovite) su ipak manje važni. Oni koji su zaljubljeni u Ohrid govore da ovaj lepi grad najviše privlači svojim harizmom kakvu imaju i ljudi koji su mnogo i daleko putovali i naučili da pričaju tajanstvene priče. Jer ovo jeste evropski i kosmopolitski grad čijim ulicama i plažama bruji ćeretanje na raznim jezicima sveta ali je istovremeno i zbunjujući miks spomenika antičke i vizantijske ranohrišćanske kulture sa aromom Orijenta. Grad u kome u miroljubivoj koegzistenciji rastu, cvetaju i mirišu na bliskom odstojanju oleandri, palme i žalosne vrbe!

Ohrid je jedna od nekoliko najstarijih naseobina u Evropi, jedan od najautentičnijih gradova Balkanskog poluostrva, jedna od 24 lokacije na svetu koja se istovremeno nalazi na dve Uneskove liste zaštićenih spomenika kulture, kolevka pravoslavne duhovnosti na obalama jednog od nekoliko najstarijih jezera na svetu.

Čak i da ga posećujete svake godine, ne biste stigli da obiđete sve njegove drevne nekropole, amfiteatre, terme, crkve, svetinje, vizantijske bazilike, arheološka nalazišta iz neolita, antike i srednjovekovnog perioda, muzeje sa veličanstvenim mozaicima, freskama i ikonama.

U temelje ovog grada Feniksa utkane su kosti ilirskih Dasareta, antičkih Grka, legionara Starog Rima, pripadnika staroslovenskih plemena, hordi Otomanskog carstva. Ohrid je bio kolevka slovenske pismenosti i toliko značajno religiozno središte da je u njemu izgrađeno čak 365 crkava - po jedna crkva za svaki dan u godini.

PageBreak

Čist grad i ljubazni domaćini

Čitajući na forumima utiske putnika, vidim da su posetioci najčećše fascinirani čistoćom, niskim cenama i ljubaznošću domaćina. Stari grad Ohrid (zatvoren za saobraćaj) je arhitekstonski konzerviran, veoma uredan i čist. I sve je belo, belo! Bela uglačana kaldrma koja je u sebe upila mirise prohujalih vekova - prosto blista pod nogama. Bele kuće iz 19. veka karakterističnih formi sa spratom koji je širi od prizemlja i crnim prozorskim okvirima uglavnom su renovirane u izvornom obliku bez ijednog ekscesa u vidu nakaradnih nadogradnji ili proširenja. Cene hrane (na primer roštilja ili kolača) su niže nego u Beogradu. Taksi je vrlo jeftin kao i zakup soba u privatnim kućama (od 5 do 10 evra po osobi). Ohriđani su izuzetno ljubazni a iz nekoga razloga (to svi primećuju) jako vole Srbe i rado stupaju u razgovor trudeći se da budu na usluzi. I nigde nisam sretala toliko nasmejanog sveta - kao da im je baš sve potaman i nikakve brige na svetu nemaju.

PageBreak

Najstarije jezero na svetu

Ohridsko jezero, uz Bajkalsko i jezero Tanganjika, spada u red najstarijih jezera na svetu, a po veličini i među najveća jezera u Evropi. Jedno je od najdubljih jezera na svetu sa čak 229 metara dubine. Dve trećine jezera pripada Makedoniji a jedna trećina Albaniji. Smešteno je u dubokoj i zatvorenoj kotlini na nadmorskoj visini od 695 metara (i usred vrelog leta uveče su džemperi neophodni a noću se spava anđeoskim snom).

Sa svih strana grle ga visoke planine - Galičica, Mokra Planina i Jablanica. Jedan od najlepših doživljaja je uspon na Galičicu sa koje puca pogled na oba makedonska dragulja - i Ohridsko i Prespansko jezero.Voda je kristalno čista, a providnost ide do čak 22 metra u dubinu!

Ohridsko jezero se napaja svežom planinskom vodom iz mnogobrojnih rečica ali i podzemnim planinskim putevima iz obližnjeg Prespanskog jezera koje je smešteno na nešto većoj visini. Najjači izvori su na lokaciji Biljanini izvori u samom gradu i Ostrovo kod manastira Sveti Naum - omiljenog izletišta svih turista. Obale Ohridskog jezera su bile naseljene od praistorijskih vremena. Nekada je ovde postojao antički grad Lihnid, kasnije je od njega vodio najkraći put od Rima do Istočnog carstva, potom je postao središte Samuilove imperije, pa kulturna prestonica slovenskih naroda i žarište prosvetiteljstva na Balkanu za vreme Klimenta i Nauma Ohridskog, učenika Ćirila i Metodija.

U doba Turaka postao je važno uporište na karavan putu od Jadrana prema Carigradu. Najstarije arheološke naseobine datiraju iz neolitskog perioda, oko 6000 godina p.n.e. Samo na makedonskom delu jezera postoji više od 170 arheoloških nalazišta. Pre nekoliko godina, nedaleko od grada izgrađena je atraktivna replika praistorijskog ribarskog sela na sojenicama - „Zaliv na koskite". U dvadesetak kućica od trske i blata, sa ognjištima i alatima, vešto je obnovljen svakodnevni život drevnih predaka ribara.

A u samom srcu grada i dalje živi verovatno najstarije drvo Balkana - reflektorima osvetljeno, devet vekova staro stablo Činar, jedan od zaštitnih znakova Ohrida. Jedna od mojih lepih detinjih uspomena na ovaj grad je baš to 20 metara široko drvo, u čiju ogromnu raspuklinu pri dnu stabla može da stane desetak ljudi. Igra senki koju kreira noćno osvetljenje i ritmičko žuborenje obližnjeg vodoskoka stvaraju romantični ambijent koji pruža utočište zaljubljenim parovima. Nedaleko od moćnog Činara je upečatljiva bela džamija, koju je u 16. veku podigao beogradski vezir Ali-paša kao svoju zadužbinu.

PageBreak

Makedonska Venecija

Po broju čamaca koji su neprestano na usluzi turistima, Ohrid podseća na Veneciju. A čamcima se stiže svuda. Do plaža, hotela i ribarskih seoceta, kao i do Struge ili Svetog Nauma.

U maloj luci se može iznajmiti brodić za polusatni obilazak i pogled na grad sa jezera. Košta svega 10 evra, pa koliko ljudi stane. Postoje izletnički minobrodovi sa utvrđenim maršrutama ali lepše je otisnuti se u avanturu sa nekim od ohridskih starih jezerskih vukova koji će vas odvesti gde god želite. A jedan od najlepših doživljaja je otisnuti se u suton čamcem na pučinu i odatle posmatrati kako beli grad sa svojim tvrđavama i crkvama lagano tone u rumenilo.

U starom delu grada Ohrida smešten je živopisan bazar sa pijacom, hamamom, česmom i brojnim radionicama starih zanata i rukotvorina (radionice i prodavnice ohridskog bisera, kujundžijinice, radionice duboreza, predmeta od kože, starih makedonskih instrumenata i čuvenog makedonskog veza, slikanja vizantijskih ikona).

Jedna od atrakcija je muzej pergamenta u samom centru gde se može videti tehnologija izrade ovog drevnog papira i kupiti slika na njemu. Vredi posetiti i Galeriju ikona u kojoj su izložena remek dela vizantijskog ikonoslikarstva. Ali ono čemu će retko koje žensko biće odoleti jesu, naravno, poznati ohridski biseri koji se izrađuju od sedefa ohridskih školjki a samo tri porodice poznaju tajnu njihove izrade.

Priča govori da je recepturu za izradu ohridskih bisera davno doneo jedan Rus, a da su 1924. godine dva brata uspela da kupe od njega tehnologiju izrade, koja se sada prenosi sa kolena na koleno, uvek najstarijem sinu. Samo na tri mesta se danas mogu kupiti originalni ručno izrađeni biseri (a svaki meštanin će vas na njih uputiti) dok su ostali faksifikati.

U Ohridu svakako treba posetiti bar neku od mnogobrojnih vekovima starih crkava (najlepše su crkva Bogorodice Perivlepte, katedrala Svete Sofije i manastiri Sveti Kliment i Sveti Pantelejmon), kao i Samuilovu tvrđavu iz 10. veka na brdu iznad grada. Zaštitni znak Ohrida je crkva Sv. Kaneo smeštena na uzdignutom rtu iznad samog srca grada do koje se stiže za desetak minuta lepim novim šetalištem pored vode.

Arheolozi veruju da je izgrađena u 13. veku. Najlepše zalaske sunca doživljavala sam upravo ovde, u senci čempresa, sa omamljujućim pogledom na rumeno jezero u suton, galebove i mnogobrojne čamce koji u luci istovaruju vesele turiste.