Anksioznost se uglavnom povezuje sa mentalnim zdravljem, ali ovo emotivno stanje može uticati i na zdravlje organizma i uzrokovati da se ispolje određeni fizički simptomi, piše Lovesensa.

Anksiozni poremećaj podrazumeva konstantnu zabrinutost, nervozu i strah, a takva osećanja sprečavaju da slobodno obavljamo svakodnevne aktivnosti. Svi ljudi su podložni ansksioznim stanjima u trenucima većih problema, velikih odluka ili kada ih negativno iznenadi neka situacija, ali konstantna anksioznost predstavlja poremećaj koji je neophodno lečiti kod stručnog lica.

Fizički simptomi koji ukazuju na anksioznost su: ubrzano kucanje srca, brzo disanje ili hiperventilacija, znojenje, umor, malaksalost, vrtoglavica, otežana koncentraciuja, nesanica, problemi sa varenjem, osećate se previše hladno ili previše toplo, bol u grudima, mučnina, drhtanje ruku.

Stručnjaci smatraju da se anksioznost razvija u delu mozga koji se naziva amigdala, odnosno deo mozga koja reaguje na emocije. Kada osoba postaje anksiozna ili uznemirena, mozak počinje da šalje signale ostalim delovima tela, a organizam počinje tada da se brani i u telu nastaje neravnoteža. Promene u organizmu se naročito javljaju zbog lučenja hormona stresa, kortizola i adrenalina.

Anksiozni poremećaj može da utiče na disanje, respiratornisistem, kardiovaskularni sistem, imunitet, sistem organa za varenje i urinarni trakt.

Napomena: Ukoliko osećate bilo kakve simptome koji ukazuju na anksioznost, potražite pomoć stručnog lica.

Izvor: Lovesensa