Interesovanje za umetnost osoba sa problemima mentalnog zdravlja počelo je još dvadesetih godina prošlog veka, kada je dr Valter Morgentaler objavio knjigu Psihijatrijski bolesnik kao umetnik o Adolfu Vulfiju, psihotičnom bolesniku koji je bio u njegovoj nadležnosti i koji je počeo spontano da stvara, a umetničko stvaralaštvo je na njega delovalo pozitivno i smirujuće. Njegov najznačajniji rad je monumentalno delo, epopeja o njegovom životu koja se sastoji iz 45 tomova, ima 25.000 stranica, 1.600 ilustracija, 1.500 kolaža. Danas postoji i fondacija Adolf Wölfli pri muzeju likovne umetnosti u Bernu.

"Slikarstvo psihijatrijskih bolesnika neguje se svuda u svetu", izjavio je psihijatar dr Ljubomir Erić, autor knjige Psihoanaliza i psihopatologija likovnog izraza (Institut za mentalno zdravlje, 2000), koji je i sam radio u Institutu za mentalno zdravlje i sakupio oko 600 crteža, počevši da koristi slikanje u terapeutske svrhe. U psihijatriji se crtež koristi kao sredstvo putem kojeg se lakše dolazi do uvida u nečije stanje, budući da se neki pacijenti bolje izražavaju likovno nego verbalno.

Danas je prihvaćen stav da je likovni izraz psihički obolelih postao integralni deo likovnog izražavanja, tako da se, prema rečima psihijatra profesora dr Ljubomira Erića, ova umetnost više ne može svrstati u bolesnu izopačenu ili psihopatološku umetnost, jer umetnost sa takvim obe­ležjima ne postoji. "Po­stoji sa­mo psihopatologija likovnog izra­žavanja koja je, nažalost, dugo bi­la sasvim zanemareno područje likovne umetnosti i kulture," kaže dr Erić. "Ključni momenat za psihijatre u analizi pacijentovog stanja jeste onaj kada dođe do promene u likovnom iskazu."

Umetnost koju su kreirale osobe sa mentalnim oboljenjima vremenom je postala zvanični deo moderne umetnosti, zauzimajući mesto u galerijama, muzejima, privatnim kolekcijama, na tržištu. Čuveni Harald Zeman, jedan od selektora Bijenala u Veneciji, izlagao je neke od ovih radova u Cirihu šezdesetih godina, kao i na poznatoj međunarodnoj umetničkoj manifestaciji Dokumenta.

Ovu nebrušenu umetnost, kritičar umetnosti Rožer Kardinal 1976. godine definisao je kao "Outsider art", kao sinonim za "Art brut" ("sirova umetnost"), termin koji je uveo francuski umetnik Žan Dibife da bi opisao umetnost nastalu van granica (ograničenja) zvanične kulture. Dibife se u svom radu i kolekcionarskoj delatnosti uglavnom fokusirao na umetnost psihijatrijskih bolesnika - pacijenata psihijatrijskih bolnica. Dok je termin "Art brut" prilično određen po svom značenju, engleski termin "Outsider art" koristi se i u širem smislu, tako da može da obuhvati i samouke umetnike i one koji se bave naivnom umetnošću, nevezano za to da li su nekada bili institucionalizovani.

Ono što je karakteristično za ove umetnike je da nemaju kontakt sa mainstream umetničkim svetom i institucijama kulture i dela često predstavljaju ekstremna stanja svesti, nekonvencionalne ideje ili "fantastične svetove". Izraz "Art brut" vezan je samo za Dibifea i njegovu kolekciju, dok je izraz "Outsider art" šireg značenja i podrazumeva i druge pravce i autore. "Art brut" označava i umetnost u sirovom stanju koja nije "skuvana" preko kulturnih i umetničkih uticaja, predstavlja kreaciju u svojoj najdirektnijoj, neinhibiranoj formi. Umetnička dela su jedinstveni i originalni radovi koji postoje van zvanične kulture i društvenog konteksta.

"Ova dela, stvorena iz usamljenosti i čistog i autentičnog kreativnog impulsa - gde briga o konkurenciji, potvrđivanju umetničke vrednosti od strane drugih i socijalnoj promociji nemaju nikakav uticaj, upravo zbog ovih činjenica predstavljaju mnogo dragocenija umetnička dela od onih nastalih u ateljeima profesionalnih umetnika", izjavio je Dibife.

PageBreak

Sloboda necenzurisane vizije

Stvaralaštvo za marginalizovane umetnike često predstavlja jedinu komunikaciju sa spoljašnjim svetom. To je hipresenzibilno evociranje uspomena iz ponora sopstvenih duhovnih odaja. Umetnici autsajderi svojim strahovima, ili pak unutrašnjim borbama daju oblik na platnu, poklanjajući nam svoju podsvest učinivši je vidljivom. Često su to izrazito subjektivne i konfuzne misli koje su ishitrene na platnu, pa tako sirove, postaju sugestivne, uzbudljive, iskazuju svu žestinu unutrašnje drame.

Otuda je njihov likovni izraz pun slobode i invencija kada je reč i o kombinovanju materijala koji se koriste, tako i kada je reč o samoj kompoziciji umetničkog dela.

Drugačiji svetovi umetnika marginalne umetnosti, u svakom slučaju krajnje inventivni, nekonvencionalni, njihove necenzurisane, uzbudljive vizije postajali su vremenom zvanični i ravnopravni deo savremene likovne baštine, doduše, nešto ranije u Evropi u odnosu na Balkan.

"Art brut" ili "Outsider art" podrazumeva dela koja su stvarali ljudi koji iz različitih razloga nisu stekli klasično umetničko obrazovanje, a samim tim nisu indoktrinirani kao ni socijalno uslovljeni. Autori su uglavnom ljudi koji se nalaze na marginama društva koji su, stvarajući van umetničkog "sistema" (škole, galerije, muzeji, itd.) stvarali, iz dubina svojih ličnosti, za njih same i ni za koga drugog, dela neverovatne originalnosti sudeći po konceptu, temama i tehnikama. To su dela koja ništa ne duguju tradiciji ili modi", izjavio je Mišel Tevo, kustos kolekcije Art brut.

Udruženje Prostor nastalo je 2008. godine u Beogradu, sa ciljem da se kroz art terapiju pomogne marginalizovanim grupama. Do sada je realizovano više projekata sa korisnicima psihijatrijskih usluga, ženama žrtvama nasilja i trgovine ljudima, decom koja žive i rade na ulici, decom sa posebnim potrebama, pripadnicima LGBT populacije...

Od 2010. udruženje se orijentiše pre svega na korisnike psihijatrijskih usluga u želji da se ukaže na položaj ove grupe stanovništva, da se umanje diskriminacija i predrasude, kao i da se poveća udeo korišćenja umetnosti u terapiji. U cilju da se napravi korelacija savremenog umetničkog stvaralaštva i socijalno ugroženih grupa, 2011. godine sproveden je projekat ReMind01 u Centru za parcijalnu hospitalizaciju mentalnih poremećaja "Prof. dr Dimitrije Milovanović", Kliničkog centra Srbije u Beogradu. Rezultati su izlazak korisnika u lokalnu zajednicu, podsticanje javnosti na razmišljanje o ovoj temi, pokretanje dijaloga, komunikacija sa umetnicima...

PageBreak

Art terapija kao psihosocijalna podrška

Ovaj projekat podržao je Balkanski fond za lokalne inicijative (BCIF). Projekat Remind02 realizovan je u Vršcu, u Specijalnoj psihijatrijskoj bolnici "Dr. Slavoljub Bakalović" i jedan od glavnih rezultata tog projekta jeste osnivanje "Male galerije", u kojoj će korisnici izlagati svoje radove sa radne terapije. Ovo je značajan pomak u kvalitetu provođenja slobodnog vremena korisnika usluga ove ustanove. Projekat je podržalo Ministarstvo kulture Republike Srbije.

U toku je realizovanje projekata ReMind03 i Remind04 u kojima se nastavlja sa praksom uvođenja art terapije (umetnosti) u program radne terapije u psihijatrijskim ustanovama. Kroz umetnost se pruža i psihosocijalna podrška korisnicima psihijatrijskih usluga u prihvatanju sopstvenog identiteta i lakšeg suočavanja sa bolešću. Posebno se utiče na razbijanje stereotipa i pokretanje dijaloga o problemima korisnika psihijatrijskih usluga.

Jedan od važnih ciljeva udruženja je i osnivanje dnevnog centra "Prostor". Većina korisnika koristi usluge dnevnih centara psihijatrijskih ustanova do 13h ili samo na nedeljnom i mesečnom nivou, dok bi ovaj centar ponudio programe i aktivnosti tokom cele radne nedelje. Takođe, mnogi od njih nisu u stalnom radnom odnosu, niti su u mogućnosti da osmisle i organizuju svoje slobodno vreme, a za to nemaju potrebnih materijalnih sredstava. Kako je bogat socijalni i kulturni život od presudnog značaja za reintegraciju ove ranjive grupe u društvo, ovakav dnevni centar bio bi od velike koristi. Evaluacija sprovedena posle projekata ReMind01 i ReMind02 pokazuje da su ovakve aktivnosti od velikog značaja za korisnije, ali i za širu lokalnu zajednicu.

Mina Aleksić i Marija Kućan su pre skoro tri godine počele art terapiju sa korisnicima bolnice u Vršcu, a zatim i u Klinici za psihijatriju Kliničkog centra Srbije i imaju želju da za korisnike psihijatrijskih ustanova otvore dnevni centar. Mina Aleksić, art terapeutkinja kaže da art terapija može da pomogne u komunikaciji sa društvom, koje za njih skoro da nema razumevanja. "To bi bilo otvoreno u popodnevnim časovima, oni završe sa obavezama do 13 časova, i popodne su onako prepušteni samima sebi, divno je što su se ujedinili u dva udruženja - Videa i Duša - i oni imaju razne aktivnosti, gde imaju sastanke, učenje jezika između ostalog i ove naše radionice," objašnjava Mina.

"Veliki broj predrasuda, stereotipne predstave, strah prouzrokovan nedostatkom znanja i iskustva sa ovom ranjivom grupom ljudi jesu rezultat nedovoljnog interesovanja javnosti, a i medija, za ovu ranjivu kategoriju stanovništva" Projekti ReMind03 i ReMind04 za cilj imaju, pre svega, osnaživanje osoba sa problemima mentalnog zdravlja putem umetničkog stvaralaštva, skretanje pažnje javnosti i povećanje vidljivosti tema i problema sa kojima se ovi ljudi suočavaju.

Putem uključivanja lokalne zajednice i intenziviranja komunikacije i saradnje umetničkih udruženja, pojedinaca i institucija koje koje se bave zaštitom ljudskih prava i pružaju različite vidove podrške i zaštite osobama sa problemima mentalnog zdravlja, pomaže se aktuelizaciji problema njihovog položaja u našem društvu i omogućava izlazak iz okvira institucije, čime se vrši uticaj na smanjenje diskriminacije i stigmatizacije mentalno obolelih, prevazilaženje stereotipa koji svakodnevno negativno boje život ovih ljudi.

PageBreak

Paralelni svet umetnika

Nakon dvogodišnjeg iskustva u projektu ReMind u Psihijatrijskoj bolnici u Vršcu u radu sa korisnicima ove ustanove kroz art terapijske radionice i programe, sa ciljem olakšavanja svakodnevice u instituciji i pružanja psihosocijalne podrške ovoj ranjivoj grupi, članovi Udruženja Prostor došli su do saznanja da je veoma mali broj programa posvećen osobama sa problemima mentalnog zdravlja. Uzevši u obzir činjenicu da je naše društvo veoma malo informisano i da postoji veliki broj predrasuda, stereotipa, strah prouzrokovan neznanjem, nedovoljno interesovanja javnosti i medija za ovu grupu, a nema ni socijalne podrške i nedostaje lečenje ovih osoba u zajednici, Prostor je odlučio da svoj rad posveti isključivo njima.

U Srbiji su mentalna oboljenja druga po broju obolelih, tako da je broj korisnika veoma veliki. Inovativnost u radu ovog Udruženja ogleda se u drugačijem pristupu tretmanu mentalnih oboljenja, što podrazumeva uvođenje art terapije, zbližavanje umetnika sa korisnicima psihijatrijskih usluga, pružanje alterativnog kanala komunikacije osobama sa problemom mentalnog zdravlja zarad njihove reintegracije u društvo, ravnopravan odnos, solidarnost, rušenje barijera između "mentalno zdrave" i "mentalno bolesne" osobe...

Bavljenjem umetnošću mogu se postići značajni pomaci na polju osnaživanja psihijatrijskih pacijenata. Ovakve aktivnosti se u svetu već dugo uspešno sprovode, dok je u našoj sredini njihovo prisustvo veoma skromno. Radionice art terapije u psihijatrijskim ustanovama namenjene su ranjivoj populaciji stanovništva kako bi im se olakšala svakodevica u instituciji, poboljšalo raspoloženje i psihološko stanje.

Umetnost je takođe izlaz i mogućnost da i oni postanu deo kulturnog života. Mnoga istraživanja dokazuju je kreativan rad ponekad i centralna aktivnost za ove ljude. U art terapiji, čin stvaranja podstiče unutrašnju aktivnost koja doprinosi fizičkom, emocionalnom i duhovnom isceljenju, a taj kreativni proces pozitivno deluje na povećanje samopouzdanja i osećaja lične vrednosti kod pacijenata.

Najiskreniji autsajder umetnici sebe čak i ne smatraju umetnicima. Njihovo stvaralaštvo predstavlja spontan tok psihičke energije od mozga do papira. Neki od poznatijih umetnika Outsider arta su Nek Čand, Ferdinand Čeval, Vojislav Jakić, Kijoši Jamašita, Adolf Volfi, Miroslav Tihi. Delujući dugi niz godina kao alternativna likovna scena, koja je minimalizovala likovne kanone, marginalna umetnost je omogućila mnogim nesvrstanim, neshvaćenim, izvornim talentovanim umetnicima, koji su usamljeni stvarali izolovano, da i javnost upozna njihove paralelne svetove.