Od perimenopauze do postmenopauze žena prolazi kroz proces transformacije, kako na fizičkom, tako i namentalnom nivou. Istraživanja pokazuju da je kod većine žena tokom menopauze povišen rizik od depresivnihstanja, ali najveća zabluda jeste da je normalno i prihvatljivo da se u ovom perioda života ovako osećate. Svaki vid depresivnih stanja i tuge zahteva konsultaciju sa psihoterapeutom i psihologom u cilju prevazilaženja ovog stanja i povratku u stanje emotivne ravnoteže.

Pročitajte još:

Kako prevazići teške emocije u menopauzi: tehnike za koje svaka žena treba da zna

KAKO SAČUVATI ZDRAVLJE U MENOPAUZI: 5 pravila koje treba da poštuje svaka žena

Ako ste ušli u menopauzu, ovo morate da znate: evo kako sačuvati zdravlje bez rizičnih hormonskih terapija

Najveći rizik od depresivnog stanja u menopauzi imaju žene koje se teško suočavaju sa promenama i imaju negativnupercepciju o životu koji dolazi nakon menopauze. Rizik se takođe pšovećava kdo osoba koje konzumiraju alkohol, imaju fzička oboljenja, fizički invaliditet, već ustanovljene probleme sa mentalnim zdravljem ili prolaze kroz proces razvoda.

Istraživanja pokazuju da se oko 80% žena tokom menopauze suočava sa neprijatnim simptomima kao što su valunzi, nagle promeneraspoloženja, nesanica i depresivna stanja i osećaj tuge i usamljenosti.

Najveća greška jeste što mnoge žene smatraju da su ove faze prolazne i da im nije potrebna pomoć, ali kod negativnih raspoloženja koja postaju učestala neophodno je obratiti se za pomoć stručnom licu radi poboljšanja i očuvanja mentalnogzdravlja.

Simptomi koji ukazuju na depresivno stanje tokom menopauze su:

  • Umor i nedostatak energije
  • Osećaj anksioznosti ili letargije
  • Teškoće u koncentraciji i pamćenju
  • Nezainteresovanost za aktivnosti koje ste nekada voleli
  • Osećaj bespomoćnosti, beznađa ili bezvrednosti
  • Ponavljajuće negativne misli

Smanjenje nivoa ženskih hormona tokom perimenopauze može izazvati dodatne simptome depresivnog raspoloženja , kao što su:

  • Promene raspoloženja
  • Razdražljivost
  • Česta potreba za plakanjem
  • Povećana anksioznost
  • Osećaj očaja
  • Smanjeno raspoloženje
  • Gubitak interesovanja za hobije
  • Problemi sa spavanjem
  • Osećaj krivice
  • Promena nivoa energije

U periodu menopauze nagle promene raspoloženja mogu se smatrati posledicom hormonskogdisbalansa, ali ukoliko je negativno raspoloženje učestalo i sprečava vas da obavljate vaše svakodnevne aktivnosti, onda je neophodno da se javite lekaru.

PageBreak

SIMPTOM U MENOPAUZI KOJI MNOGE ŽENE IGNORIŠU, A MOŽE BITI RIZIČAN PO ZDRAVLJE: Nikada ga nemojte zanemariti
Foto: Shutterstock menopauza-depresija-simptomi-hormoni

Zašto dolazi do depresivnih stanja u perimenopauzi i postmenopauzi?

Postoji nekoliko razloga i faktora rizika. To može uključivati smanjeni nivo estrogena, stresne životne događaje i još mnogo toga.

Smanjen nivo estrogena

Jedna vrsta estrogena, estradiol je najmoćniji hormon koji reguliše reproduktivno zdravlje. Prema većini istraživača, fluktuacije nivoa estradiola jedan je od uzroka za razvoj perimenopauzalne negativne promene raspoloženja.

Stresni životni događaji

Ozbiljni stresni događaji poput razvoda, smrti roditelja, gubitka posla itd. Često su neki od okidača za razvoja depresivnog raspoloženja.

Mnogi od njih su uobičajeni tokom perioda perimenopauze, ali i u drugom životnom dobu mogu izazvati depresiju.

Promene raspoloženja

Žene u perimenopauzi često imaju promene raspoloženja - ovo je prirodna reakcija mozga na kolebanje nivoa estrogena u krvi, jer izazivaju neravnotežu serotonina, norepinefrina i dopamina.

Prethodna istorija depresije

Naučnici su otkrili da je kod žena koje su ranije imale depresiju veća verovatnoća povratka ovom stanju tokom perimenopauze i postmenopauze. Naročito ako su osetljive na hormonalne fluktuacije.

Kod depresivnih stanja neophodno je javiti se stručnom licu za pomoć koji će vas najbolje posavetovati kako da se nosite sa ovim stanjem i da ga prevaziđete. Pored toga, možete koristiti i razne alternativne metode kao vid prevencije lošeg raspoloženja kao što su joga, fokusiranje na kontrolu nivoa stresa, meditacija, boravak u prirodi, vežbanje i zdrava ishrana.

Izvor: Lovesensa