Da li ste čuli za izraz "Mi se hranimo zdravo - sve jedemo kuvano, što se kaže - kašikom" Da li ste spremni da dovedete u pitanje da li je to stvarno zdravo? Ako ste iskreni, zapitajte se, da li se i zašto posle kuvanog, pa još obilnog obroka osećate umorno, tromo sa željom da "odmorite posle ručka". Smatra se da telo najviše energije troši na varenje hrane. Sledi logično pitanje, ako hrana treba da nam daje energiju, kako je moguće da nam najpre uzme toliko energije da smo posle jela umorni i tromi? Ono što uglavnom zovemo varenjem, je najčešće borba tela da izbaci balast i toskičan otpad koji smo uneli jedući kuvanu, industrijski obrađenu i loše kombinovanu hranu.

Ukratko, od tako obrađene hrane dolazi do digestivne leukocitoze (dokazao ju je dr Pol Kučakof 1930.godine) uništavaju se enzimi, vitamini, menja se molekularna struktura minerala, proteina, aminokiselina, dolazi do pojačane kiselosti u telu, i još niz posledica. Drugim rečima, umesto da nas hrani, ono što unosimo u najvećoj meri postaje toksičan otpad, pa se osećamo kao da pomalo odbolujemo svaki takav obrok. Setite se samo kako se osećate nakon ića i pića na nekim većim slavljima!

Možda se pitate, ako je to tako sa kuvanom hranom, kako smo uopšte živi? Da, u osnovi, još uvek smo živi, mrdamo, ali kako? Koji je kvalitet života? Većina ljudi je gojazno, pati od dijabetesa, visokog krvnog pritiska, sa vidljivim znacima starenja. Da ne govorimo o težim bolestima, i da ne pominjemo one uslovno zdrave ljude, koji svaki dan imaju glavobolju, opstipaciju, alergije i slično i smatraju sebe zdravima, i da je to sve "normalno" jer je tako većini, i da je to sve "očekivano" u godinama u kojima smo, jer, eto sve smo stariji, a ne sve mlađi, i da je to sve uzrok u nečem drugom - spolja, van nas, a ne u ishrani i stilu života koji vodimo i unutar nas!

Ishrana evoluira. Prerasta, nadilazi poznato, donosi novo, dovodi u pitanje tradicionalno. Da li ste spremni da dovedete u pitanje nešto sa čime ste odrasli, za šta ste emotivno vezani, kako su radili vaši stari, vaša mama, i time date sebi šansu da spoznate da može drugačije, i da to drugačije zapravo donosi nešto bolje? Više energije, vitalnosti, više volje za životom, bolje raspoloženje, simptome i subjektivan osećaj zdravlja? Šta ako je moguće da nakon obroka nastavite sa svojim aktivnostima, sa lakoćom, sa puno energije, bez potrebe da odmarate? Da se oslobodite alergija, opstipacije, masnih naslaga, celulita, bubuljica, hroničnog umora, nesanice, sluzi, kostobolje i glavobolje, da regulišete varenje, krvni pritisak, šećer - spisak je poduži - i to sve na prirodan način!

PageBreak

Sačuvajte sunce u tanjiru

Sve češće se srećemo sa pojmom "presna biljna ishrana" ili sirova biljna ishrana ili raw-vegan food. Da li je to još jedan modni trend u ishrani, novi pravac, naslednik vegetarijanstva, veganstva, makrobiotike, ili nešto treće, sasvim novo?

Osnovne karakteristika presne ishrane:

• konzumiraju se biljne kulture, bez proizvoda životinjskog porekla - pretežno plodovi voća i povrća u što je moguće izvornijem obliku - u integralnom obliku kako stižu od majke prirode.

• termički neobrađivane, ili ako se obrađuju dehidriranjem ili grejanjem, da to bude do odgovarajuće temperature što je jedinstveno za svaku namirnicu, te je najsigurnije ne obrađivati je termički uopšte, ili uslovno do maksimum 45 stepeni Celzijusa za sve namirnice.

Zapravo, svako od nas već jede presnu i živu biljnu hranu, samo je pitanje u kojoj meri - jer jedući voće ili salatu već se hranimo modelom "presne ishrane" - te dolazimo do toga da to nije ništa novo.

Pravo sirovojelstvo podrazumeva ishranu biljnim plodovima onakvima kakvi su u prirodi. Što je više izloženo suncu to je poželjnije u ishrani. Sadrži najviše sunčeve energije i svetlosti, koju na ovaj način dobijamo posredno, kroz čvrstu biljnu hranu.

Međutim, savremeni uslovi života su nas dosta udaljili od tog iskonskog, izvornog oblika ishrane. Ukoliko živite u urbanim, gradskim uslovima, kako većina nas živi, nemate baš puno prilike da se hranite kako priroda i anatomija nalažu. Usled toga, kako bi uskladili prirodnu ishranu i svoje navike klasične kuhinje, koja čoveku ne hrani samo telo, već i dušu, u modelu presne ishrane ćete naći veliki broj recepata koji odlično imitiraju tradicionalnu kuhinju, na način da zaista dobijete i ukusno i zdravije - i to je dobitna kombinacija.

Šta donosi presna ishrana? Izvesno da ishrana ponajviše utiče na našu vitalnost i zdravlje - pa tako hraneći se modelom presne ishrane, u zavisnosti od toga šta želimo i koliko smo spremni na promene, možemo da očekujemo više energije, vitalnosti, lakoću nakon jela, bolje raspoloženje, pozitivniji stav prema životu, jaču koncentraciju, oštrija čula, manjak masnih naslaga i celulita, uravnotežen krvni pritisak, redovnu stolicu, čistiju kožu i lepši miris tela, bolje, a kraće spavanje... Da, naravno da se setimo i to - presna ishrana nam donosi manje posuđa za pranje, štedi struju, štedi vreme i štedi i novac.

PageBreak

Najbolja razmera sirove i kuvane hrane

U zavisnosti od toga šta želite da postignete ishranom, poželjan odnos sveže, presne hrane naspram kuvane je 80 odsto presne, 20 odsto kuvane. Ali, već sa 51 odsto presnih obroka u toku dana, primetićete pozitivne promene, više energije i vitalnosti. Eksperimentišite i vidite koji nivo presnog vama najviše odgovara. Nije bitno koje ime nosi stil ishrane koji ste odabrali i nisu bitni procenti. Istražujte, i malo pomalo, pronaći ćete svoj lični put ka zdravlju i zadovoljstvu istovremeno.

Ne verjute - probajte! Veliki broj ljudi se za presnu ishranu opredeljuju zbog već narušenog zdravlja. Postoji predrasuda: zdravo = bezukusno, jednolično, zahteva odricanja. Većina smo hedonisti po pitanju ishrane, ukusa, izgleda hrane i to je odlično, jer savremena presna ishrana vam nudi upravo to - da doživite eksploziju ukusa, pravu simfoniju za nepca, izgled, oblici i boje koji zavode, zaista da sva čula uživaju. Sama priprema presnih obroka traži kratko vreme, veoma je jednostavna, a pružiće vam veliko zadovoljstvo, jer podstiče kreativnost, maštu i zabavu.

Bez obzira kakav je trenutno vaš stil ishrane, možete uvrstiti neke obroke po modelu presne ishrane, bez odricanja od svojih omiljenih jela. Ako volite da eksperimentišete u kuhinji, napravite svoje omiljeno jelo u presnoj varijanti, da vam pruži zadovoljstvo ukusa, a da pritom dobijete lagan i zdraviji obrok.

Poklon: jednostavan recept za rolovane tikvice

Iseći dužinom 2 tikvice na tanke listove, najbolje nožićem za ljuštenje povrća. Ostatak tikvice koji ne može lepo da se iseče na listove, isecite na sitne kocke i to možete iskoristiti ili u salati ili jedan deo toga dodati u nadev koji sledi.

Masa za nadev:

200 gr sirovih semenki suncokreta (prethodno su oprane i potapane u pijaćoj vodi da stoje min. 5 sati, najbolje potopiti uveče, a sutradana koristiti) - proraditi u mulitpraktiku (čoper, secko, mašina za meso).

To je osnova nadeva. U to po želji i ukusu, dodajemo na vrlo sitne kockice seckano povrće koje će poboljšati ukus, dati boju i dodatne hranljive vrednosti, npr: paradajz, šargarepa, paprika, bundeva, rotkva, keleraba, blitva, i slično. Takodje, je lepo da se dodaju sitno seckani peršun, ili mirodjija, ili origano, zatim, ljuta aleva paprika, kurkuma, đumbir, beli ili crni luk ko voli, i slično. Naravno, ne sve sastojke odjednom u jednom nadevu, već se odlučite za jedan-dva, prema ukusu. Takodje, dodajte i malo nerafinisanog ulja, da se malo poveže sve to, po želji, može maslinovo, suncokretovo, susamovo, bundevino, konopljino... izbegavajte sojino i palmino ulje. Dodati malo soli himalajske ili morske. Vodite računa da nadev ne bude previše redak, već da bude takve gustine, da skoro da može da se oblikuje u loptice.

Nadev staviti na list tikvice, približno ide jedna kafena kašikica na jedan listić, neka nadev bude do polovine lista, debljine do ½ cm. Zatim kroz sredinu poprečno staviti na trake isečeno povrće - npr: jednu tračicu crvene paprike, jednu zelene, jednu tračicu šargarepe, staviti ih tako da malo vire sa strane. Urolati list tikvice sa nadevom i ređati u činiju. Najbolje je da se služi odmah. Od ove količine se dobije oko 35-40 rolnica.

Ovakvim nadevom možete puniti i paradajz, isecite ga na pola, svaku polovinu izdubite, a sadržinu pomešajte u nadev. Prijatno!