Naši životi, na poslu i kod kuće, postaju sve zahtevniji sa svakim novim izborom koji moramo da napravimo. Istraživanja pokazuju da mnoštvo izbora i mogućnosti koji nam se nude zapravo čine da se osećamo ugroženo i nepotpuno. Što više radimo, više stvari želimo da posedujemo; što više konzumiramo, kao da smo sve gladniji. Najveći deo vremena provodimo skoncentrisani na rešavanje kriza, umesto na njihovo sprečavanje. Osećamo se iscrpljeno, ali to shvatamo tek kad nas i najbanalniji problem prizemlji.

Veliki broj ljudi pati od hroničnog umora, žale se da se osećaju izmoreno, fizički i mentalno istrošeno... Dr Frank Lipman dijagnostikovao je ovo stanje kod stotine svojih pacijenata. On veruje da je osećanje da smo „potrošeni“ sasvim razumljiva reakcija na vreme u kojem živimo.

Katarina (36), grafički dizajner, osećala se „potrošeno“ godinama pre nego što je shvatila šta je uzrok stalnih infekcija i bolesti, kao i nemogućnosti da se koncentriše, bilo na posao, bilo kod kuće. „Počelo je sa blagim osećajem da nešto ne štima, da nešto nije kako treba, a došlo je do toga da sam se osećala potpuno isceđeno“, kaže Katarina. „Moja iscrpljenost nije bila samo fizička — posao koji radim zahteva dugo sedenje, a ne vodim naročito aktivan život. Jednostavno nisam mogla da radim. Nisam mogla da se koncetrišem. Istrošen je pravi opis — osećala sam se kao da više nemam šta da ponudim.“

Naučite da se fokusirate

Madeleine Bunting, autorka knjige Willing Slaves (Voljni robovi), analize današnje kulture prekomernog rada, daje jednostavno objašnjenje: „Živimo u svetu u kome kao da ništa nije dovoljno — dugovanja nas teraju da radimo više, prekomerni rad negativno utiče na naše veze, a bez podrške voljenih osoba postajemo nesigurni i iscrpljeni, što nas čini manje efikasnim na poslu i samim tim još nesigurnijim.“

Često se fokusiramo na budućnost, umesto da uživamo u trenutku. „Mi smo van sadašnjosti“, objašnjava Madeleine, „i to ume da bude jako iscrpljujuće.“

Šta je rešenje? Kada Katarinin lekar nije mogao da pronađe nikakav medicinski uzrok njenih problema, prepisao joj je antidepresive. Međutim, kako objašnjava Lipman, na taj način ne rešava se koren problema. Treba primeniti remedies koji ne zahtevaju previše vremena i planiranja.

PageBreak

Vreme je da nadvladate stres
GULIVER/GETTYIMAGES vreme_je_da_nadvladate_stres_2

Antistres metode

Lipman takođe naglašava važnost prijatelja i porodice. Međutim, za one koji brinu o ostarelim roditeljima i deci, ovo je deo problema.  „Ljudi koji su skloni stresu uvek osećaju da bi trebalo da urade još nešto“, objašnjava psihoterapeut Sue Cowan–Jenssen. „Njihova pokretačka snaga su upravo zadaci koje postavljaju sebi — oni jednostavno nisu u stanju da se opuste ukoliko postoji nešto što bi trebalo da urade.

Morate biti realni u proceni količine obaveza koju ste u stanju da ispunite. Ovo može biti veoma teško — ukoliko imate starije roditelje kojima je potrebna vaša pomoć, kako da znate gde da povučete crtu?“ Jenssenova savetuje da procenimo šta nam je zaista važno, da uvek imamo na umu da je naše pravo da postavimo granice kao i da se fokusiramo na stvari koje smo uradili umesto na ono što nismo.

„Neki ljudi su više skloni brizi“, kaže Cowan–Jenssen. „Perfekcionisti sami sebe izlažu neverovatnom nivou stresa. Roditelji misle da deca jednostavno moraju da imaju sveže skuvan ručak, da kuća uvek mora da bude savšeno sređena i uredna... Zapitajte se da li je to zaista bitno? Razmislite o imperativima po kojima živite i upitajte se: gde su dokazi? Šta je ono što čini da verujete da će vas jedna greška koštati posla ili da će vas partner ostaviti ukoliko ne smršate?“

Ponekad i sama ideja o promeni deluje iscrpljujuće kada se uporedi sa situacijom u kojoj se trenutno nalazimo. Kada ste pod stresom, a dobijete savet da povedete računa o sebi, da odvojite vreme samo za sebe, to vam može delovati neizvodljivo. „Ljudi koji su stvarno pod stresom ne mogu da naprave nikakve promene, jer bi se onda osećali kao gubitnici“, kaže Cowan–Jenssen. „Promena perspektive zapravo je najvažnija. Kada ste pod stresom, svaki zadatak vam deluje kao da je pitanje života i smrti, kao da nemate drugog izbora nego da ga obavite. Ukoliko niste u stanju da sagledate širu sliku, samo čekate sledeći udar.“

Lipman preporučuje i nekoliko jednostavnih antistres metoda.

  • Isključite sve uređaje do 10 sati uveče.
  • Bavite se isceljujućim, umesto iscrpljujućim vežbama. Fokusirajte se na yogu i jednostavne programe, kao što je kombinacija trominutnog brzog hoda i relaksirane polučasovne šetnje.
  • Pravite kratke pauze tokom dana, poput petominutne meditacije, kratke šetnje ili slušanja relaksirajuće muzike.