Evo šta psiholozi preporučuju za negovanje radoznalosti kako bi ostala sveža i snažna do poznih godina.

Radoznalost je naša veza s detinjstvom...

1. Istražujte svoje okruženje i budite dobri posmatrači.

Nastojte da što duže zadržite pažnju na temi koja vas zanima. Postavljajte pitanja jer ćete sa svakim odgovorom poželeti da saznate još. Istrajavanje na otkrivanju novih stvari stalno će vam obnavljati zalihe dopamina, koji će vas onda podsticati na dalju potragu za novim iskustvima.

2. Ne dajte da vas strah sputa.

Ako ste suočeni s nečim što vas plaši, a to vam istovremeno budi radoznalost, strah će vam biti manji. Potrudite se da u nekoj situaciji pronađete intrigantne elemente i poklonite im pažnju. Osećaj radoznalosti poslužiće kao kontrateža strahu, te će vam omoguciti da uvidite i moguće pozitivne strane situacije.

3. Obraćajte pažnju na nepoznato.

Tako ćete i najmonotonije situacije kao što je čekanje na blagajni ili graničnom prelazu, pretvoriti u nešto zanimljivo. Tragajte za detaljima koji bi drugima promakli, nastojte da ih razumete i saznate više o njima. Ako prilika dozvoljava, obratite se nekome ko s vama čeka u redu i pitajte ga: "Vidim da imate kesu (te i te prodavnice), kakva su vasa iskustva s njima?"

4. Tražite nepoznato u poznatom i poznato u nepoznatom.

Stvari će vam biti uzbudljive ako novu situaciju povežete s podacima koji su vam poznati. To će vam uliti osecaj širenja znanja i boljeg razumevanja sveta. I obrnuta taktika delotvorna je: razmotrite područje koje vam je poznato od ranije i tražite nepoznate elemente u njemu. Čim otkrijete takav element, obratićete pažnju i motivacija će vam porasti.

5. Posvetite se do kraja onome što radite.

Intenzivna koncentracija na ono što vas zanima, usvajanje novog gradiva ili ostvarenje cilja dovodi do stanja koje se naziva flow (engl. tok). U tom stanju fokusiranosti uma pojedinac je potpuno uronjen u aktivnost kojom se bavi I doživljava duboko zadovoljstvo.