Terapija plesom i pokretom objedinjuje telo i um koristeći pokret za bolji fizički i emotivni razvoj. Usmerena na svest o svom telu, terapija plesom dozvoljava pacijentima da koriste maštu i pokret za razvoj samopouzdanja, intuicije i samotkrića. Ova terapija utiče i na ritam disanja, pokreta tela, posturu i um, i može da stvori osećaj blagostanja. U osnovi ove terapije postoje tri koncepta:

  • govor tela i pokret su međusobno povezani i reflektuju psihološku situaciju individue (pokret oslikava ličnost)
  • pokret je komunikacija (veza između terapeuta i klijenta podržava i omogućava promene)
  • u umetničkom iskustvu postoji terapeutska vrednost (značajne promene se dešavaju na nivou pokreta koje utiču na sveopšte funkcionisanje).

Svaka osoba počinje terapiju plesom/pokretom noseći breme lične istorije, osobina ličnosti, sa svim manama i vrlinama i izazovima. Zadatak terapeuta je da inkorporira različite stilove plesa i pokreta, tehnike disanja, muziku, opremu (lopte, marame, trake) kako bi se olakašao proces lečenja. Nije potrebno prethodno iskustvo u igranju ili poznavanje plesnih tehnika. Ples postaje veza koju uspostavljamo sa sobom i drugima oko nas.

Ples i pokret omogućavaju osobama da se izraze i povežu sa svojim umom. Ideja da se krećemo kroz prostor koristeći različite pokrete i grupe mišića je jedinstvena za ovu umetničku formu. Još jedna prednost plesa je u zahtevu da se koriste pokreti istezanja za razliku od fleksionih pokreta koje koristimo svakodnevno, kao što je sedenje. Kao i za ostale vidove umetničke terapije, i za terapiju plesom i pokretom nije potrebno prethodno poznavanje plesnih veština jer je naglasak na pokretima koji bujaju iz unutrašnjosti, a ples i muzika podstiču da ono što je potisnuto dospe na površinu, da nesvesno postane svesno.

Prema studiji objavljenoj 2005. godine u Cancer Nursing otkriveno je da su, nakon terapije plesom od 12 nedelja, pacijentkinje koje su preživele rak značajno poboljšale sliku o svom telu i samopouzdanje, pored boljeg opsega pokreta koji su razvile. U terapiji plesom pacijenti dobijaju priliku da vežbaju, smanjujući tenziju mišića i poboljšavajući funkcije sistema u telu, kao što su sistem krvnih sudova, respira­torni, skeletni i muskularni sistem, što ima pozitivan efekat i na fizičko i mentalno zdravlje. U studiji objavljenoj 2005. godine u Asian Pacific Journal of Cancer Prevention otkriveno je da fizički pokret, posebno ostvaren u ritmu i kroz ples, može da poveća nivo endofrina u mozgu, čime se stvara osećaj blagostanja.

Uradite sami

Većina nas je doživela momenat kada pusti omiljenu muziku, pleše i peva iz dubine bića, kada oseti da se raspoloženje samo popravlja... To je veoma oslobađajuće. Za bolje rezultate usmerite se na sadašnji trenutak i kontrolišite disanje. Zažmurite i na kratko vizuali­zujte svoje telo. Gde najviše osećate da se gomilaju stres i anksioznost? Ako je tenzija u ramenima, pomerajte lagano taj deo tela i mirno udišite i izdišite. Zamislite kako biste se osećali kada bi tenzija sa svakim izdisajem odlazila od vas. Pomislite kako biste svakog dana mogli da osećate rasterećenje uz takve aktivnosti. Oslobodite razum od reči i prepustite se ritmu srca jer mu kucanje omogućava da postigne sklad s drugim većim ritmovima.