MOĆNA HRANA KOJA UTIČE NA SPOSOBNOST MOZGA: Evo šta da jedete za bolju konentraciju, memoriju i fokus

Zahvaljujući određenoj vrsti hrane i načinu na koji je konzumirate možete da poboljšate svoju koncentraciju i fokus, kao i celokupno stanje svesti.

Shutterstock

Hrana je izuzetno moćna, toliko da može da podigne našu koncentraciju i da poboljša fokus i stanje svesti! Nije sve u lekovima, zdrav život dolazi pre svega iz načina na koji živite i kako se hranite. Tako možete da predupredite i prevenirate brojne tegobe i probleme.

Ukoliko imate problema sa fokusom i koncentracijom usled svih životnih problema koji vas okupiraju, ovo stanje lako možete da popravite odgovarajućim načinom ishrane.

Angažovanje nečijih kognitivnihsposobnosti kako bi se fokusirao isključivo na posao koji je pred nama zahteva disciplinu, ritual dizajniran da stvori pozitivno radno okruženje, metod za uklanjanje smetnji, dovoljno spavanja i razne druge podsticaje da se, u izvesnom smislu, stvori mentalna barijera između nečijih kognitivnih aktivnosti i stimulusa iz okoline koji koče koncentraciju. Jedan od aspekata ove pripreme koji bi možda trebalo dodati na listu onoga što treba učiniti (ili izbeći) je šta jesti pre nego što duboko fokusiranje počne.

Svakako je teško fokusirati se kada ste gladni ili žedni, a moguće je i da intenzivna koncentracija prirodno stopira kada su telu potrebni voda ili hrana. Štaviše, odavno je poznato da obilni obrok, za koji će biti potrebno da se dotok krvi u određenom delu preusmeri u crevni trakt tokom varenja, može prouzrokovati mentalni umor ili čak pospanost. Fokusiranje nakon obilnog ručka nije moguće, pa je bolje naći način da se odmorite pre nastvka posla.

S obzirom na trenutnu popularnost eliminisanjaugljenih hidrata u cilju gubitka kilograma ili održavanja kilaže, čini se prikladnim postaviti pitanje da li bi to moglo poboljšati duboku usredsređenost i koncentraciju ili ih oslabiti. Postoje neki dokazi da lišavanje mozga serotonina, kao rezultat dijete sa niskim udelom ili bez ugljenih hidrata takođe može smanjiti pažnju.

Triptofan, aminokiselina od koje se pravi serotonin, ulazi u mozak samo kada se pojedu ugljeni hidrati. Proteini inhibiraju ovaj proces. Ovo pitanje postavljeno je u studiji rađenoj pre nekoliko godina, koja je upoređivala efekte niskokalorične, nutritivno uravnotežene dijete sa onom koja je eliminisala konzumaciju ugljenih hidrata. Ovo drugo bilo bi slično ishrani koja indukuje ketozu, odnosno stanje u kojem mozak prelazi na masnoću, a ne na glukozu radi dobijanja energije.

Serotonin se pravi u roku od 30-60 minuta nakon varenja ugljenih hidrata. Ako ovo dovede do sposobnosti filtriranja distrakcija i povećanja koncentracije, njegov efekat će se osetiti u roku od 30-60 minuta.

Međutim, studije koje razmatraju dugoročne efekte promene u ishrani mogu biti manje relevantne za njihove efekte duboke koncentracije, od ispitivanja efekata hranljivih sastojaka neposredno nakon što se pojedu i probave. Intenziviranje koncentracije, blokiranje ometanja, pristup kognitivnim funkcijama mozga trebalo bi da se dogode tokom perioda od jednog do tri sata nakon konzumacije ugljenih hidrata. Malo je verovatno da je većina ljudi u stanju da održi tako visok nivo koncentracije mnogo duže i ne bi trebalo ni da pokušava. Stoga je sasvim u redu da veliki ručak umanji mentalnu produktivnost tokom popodneva i izazove umor, ali ne i tokom sledećeg dana. Glad ili žeđ utiču na koncentraciju u roku od sat vremena, a žeđ čak i nekoliko minuta nakon što je osetite.

Zato vodite računa o balansiranoj ishrani, ali se ne odričite hrane i tečnosti tokom posla.

Izvor: Sensa