Gestovi dobre volje i dobročinstvo koje pružamo ljudima imaju pozitivan uticaj na nas, na ljude koji primaju naše gestove, kao i na svet oko nas. Iako deluje nemoguće, studija koju su sproveli istraživači sa američkih univerziteta pokazale su da je dobročinstvo zarazno.

Naučnici James Fowler, politikolog sa Univerziteta u Kaliforniji i Nicholas Christakis, sa Harvarda,  objavili su 2010. godine rezultate svoje studije u časopisu Proceedings of the National Academy of Science. Njihovo istraživanje je pokazalo da gestovi dobročinstva imaju tendenciju da se multipliciraju i da se takvo ponašanje širi poput virusa, a takođe podstiče sve više gestova dobre volje kod svih "zaraženih" osoba.

Sprovedite i vi lični eksperiment - usredsredite se na ovakve gestove obratite pažnju na to koliko puta u toku dana ste fini prema nekome. Razmislite i o tome koliko puta u toku dana ste u žurbi ili pod stresom i koliko puta vam se dogodilo da niste imali vremena da nekome pomognete ili učinite nešto za drugoga.

Ovo se lako može ispraviti, a doneće vam veliko zadovoljstvo. Pridržite vrata drugim ljudima, javite se pozanicima na ulici uz osmeh, tokom vožnje propustite druge i primetićete da vam ljudi uzvraćaju lepo ponašanje uz osmeh. Takođe ćete uvideti da kada ste prema ljudima uzdržani i neprijateljski nastrojeni, od njih ćete dobijati sličan odgovor.

Lepo ponašanje prema drugima učiniće da se osećamo bolje i srećnije, da podstaknemo ono najbolje u ljudima i da učinimo svet prijatnijim mestom.