Najbolja srpska naučnica svih vremena Gordana Vunjak-Novaković nedavno je - slikovito govoreći - postala dvostruki američki akademik. Pre dve godine izabrana je u Nacionalnu inženjersku akademiju, a minulih dana u Medicinski institut. Dva pomenuta ogranka i Nacionalni istraživački savet čine najuglednije u svetu učeno društvo - Nacionalnu akademiju nauka SAD. Drugi put potvrđeno joj je počasno mesto u društvu više od 300 nobelovaca, koliko ih je u njenom sastavu, piše "Politika" 20. novembra 2014. godine.

Gordana Vunjak-Novaković je profesor biomedicinskog inženjerstva i medicinskih nauka na čuvenom Univerzitetu Kolumbija u Njujorku, na kojem je duboki trag ostavio srpski velikan Mihajlo Pupin i direktor Laboratorije za matične ćelije i inženjerstvo tkiva.

Mladi pronalazač iz Novog Sada patentirao izum za razbijanje tromba: Stefan Velja doneo medalju iz Brisela

„Vest me je oduševila, to je izuzetno velika čast. Moja laboratorija vredno radi na osmišljavanju novih tehnologija za obnavljanje kostiju, srca i pluća i ispitivanje lekova na ljudskom tkivu", naglašava profesor dr Gordana Vunjak-Novaković. „Upravo ulazimo u epohu personalizovane medicine, što je najuzbudljivije vreme za jednog biomedicinskog inženjera. Vrlo smo zadovoljni zbog napretka koji činimo na ovim poljima. Naše istraživanje predstavlja vrlo uzbudljivu saradnju između biologije i inženjerstva."

Nacionalna akademija, može se reći, ima tri ogranka - za nauku, za inženjerstvo i za medicinu, koji su tim redom osnovani. Predsednik Abraham Linkoln potpisao je kongresnu povelju 1863. kojom se utemeljuje Nacionalna akademija. Gotovo vek docnije ustanovljena je Nacionalna inženjerska akademija (1964), a 1970. Institut za medicinu (svojevrsna medicinska akademija). Nacionalni savet za istraživanje zaživeo je 1916. odlukom tadašnjeg predsednika Vudra Vilsona.

Srpska naučnica napravila softver za brzo otkrivanje mesta primarnog karcinoma

Sva četiri udruženja su počasna i nevladina, a okupljaju vrhunske naučnike i stručnjake koji bez dolara nadoknade potpomažu nauku, inženjerstvo i medicinu. Ukupan zbir premašuje 6.300 članova. Svake godine postojeći biraju nove iz redova najboljih u istraživanju. Institut za medicinu ih ima od 2.012, sa 70 novoustoličenih proteklog oktobra iz SAD i deset pridruženih iz sveta. Uvršćenje u članstvo smatra se jednim od najvećih priznanja svakom pojedincu za dostignuća u zdravstvu i medicini.

„Izbor u inženjersko odeljenje Američke akademiju nauka doživljavam kao ogromnu čast. Zaista sam srećna što sam prva Srpkinja i istovremeno prva žena na Univerzitetu Kolumbija koja je dobila to profesionalno priznanje. Naravno, to je priznanje profesiji kojom se bavim, fakultetu na kome radim i zemlji iz koje potičem. Nacionalna akademija (više od 300 nobelovaca), koja je ekvivalent našoj SANU, sastoji se iz tri dela: nauka (u koju ulazi i umetnost, ali je nema u naslovu), inženjerstvo i medicina. U SAD je zovu NationalAcademies (plural), kao što bi kod nas rekli Nacionalna akademija (singular). Primetila sam da naši ljudi ne razumeju kada se kaže Inženjerska akademija, možda zato što u Srbiji imamo Inženjersku akademiju izvan SANU", izjavila je 2012. u ekskluzivnom razgovoru za „Politiku"profesor dr Gordana Vunjak-Novaković, profesorka na Kolumbija univerzitetu, bez sumnje perjanica srpske nauke u svetu (približno 24.500 citata na „Gugl naučniku" ili oko 15.000 na „Veb ov sajens").

Svetolik Mića Zajc: Kako je to biti montažer za Kusturicu i Mihalkova

Nove članove predlažu postojeći, uglavnom na osnovu doprinosa nauci, citiranosti i uticaja objavljenih radova. Posle rasprava u pojedinim odeljenjima, svi članovi Nacionalne akademije glasaju. Potrebno je sakupiti 85 odsto glasova „za" da bi neko bio izabran! Gusto rešeto, nema šta.

Srpkinja koja je u nauci postigla više no ijedna druga našeg roda podseća da je Tehnološkom fakultetu u Beogradu stekla vrhunsko obrazovanje i naučila da istražuje. S doktoratom iz hemijskog inženjerstva otisnula se preko Atlantskog okeana, jer je tom naumuohrabrio mentor profesor dr Dragoljub Vuković.

Kao stipendista Fulbrajtove fondacije stigla je u Boston na slavni Masačusetski institut za tehnologiju (MIT). Imala je sreće da sretne najpoznatijeg i najviše citiranog bioinženjera našeg vremena, profesora Roberta Langera, koji joj je otkrio novu oblast - inženjerstvo tkiva.

Mlada srpska kompozitorka Matea Prljević notama osvaja Holivud

Članica je brojnih najuglednijih naučnih društava i akademija u svetu, uključujući SANU. Ima 70 patenata, priznatih i prijavljenih.